Na selu se može živeti gospodski. Poljoprivreda je fabrika hrane i para, ali za one koji uzgajaju kulture koje imaju dobru cenu, nekoliko berbi godišnje, primenjuju nauku i prate tržište.
- Jedna od ideja je uzgoj crvenog zlata, najskupljeg začina na svetu šafrana, koji se najviše proizvodi u Iranu, ali se njegova proizvodnja pokazala uspešnom i u Srbiji. Jedan gram ovog začina kod nas košta 10 EUR, a u inostranstvu od 20 do 30 - priča prof. dr Tanja Brankov sa Poljoprivrednog fakultet u Novom Sadu.
Prema njenim rečima, dobra ideja je i uzgoj godži bobica, koje nisu posebno zahtevne, a 100 grama košta čak 20 EUR.
Prof. dr Zoran Keserović sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta kaže da jagode takođe brzo stižu, te da investicije zavise od toga da li je reč o bankovima ili gredicama - od 12.000 do 18.000 EUR.
- Ako država daje 50% povraćaja i za malinu i jagodu, ta investicija može kod jagode da se otplati u drugoj godini ako je cena dobra, a kod maline u trećoj - objašnjava Keserović.
Brankov ističe da je uvek isplativo proizvoditi lavandu, beli luk ili šitaki pečurke, a sve interesantniji postaje i uzgoj mikrobilja.
Propast ili uspeh
Za lavandu kažu da je veoma tražena, a njen uzgoj ne traži mnogo vode i brige. Četinari su, takođe, dobar izbor za početnike, kažu Spasojevići. Počeli su sa 40 jelki pre 20 godina, a danas su jedan od najvećih proizvođača.
- Ako imate površinu od 50 ari i želite da posadite četinare, potrebno je početno ulaganje od otprilike 10.000 EUR. Povratnu investiciju možete očekivati posle tri godine - navodi Jelica Spasojević iz ASC Garden.
Ističe da, ipak, treba da se ima na umu da će neke od tih biljaka propasti, doći će do bolesti, potrebno je i prskanje, sistem zalivanja, kao i da sve to mora da se stavi na papir i sračuna.
Aleksandar Spasojević iz ASC Garden navodi da je potrebna ljubav prema ovom poslu, jer je reč o "živim bićima".
- Hlorofil, kad poteče mesto krvi, to zavolite. Ako gledate njega kroz eksel tabelu, kalkulacije, onda nemate šta da tražite u ovom poslu - smatra Aleksandar.
Biznis iz hobija
Da se najbolje biznis priče rađaju iz strasti i hobija, kaže i mladi agronom i poljoprivrednik iz Leskovca. Računa da je plastenička proizvodnja povrća isplativa i na nekoliko ari, a da se na pola hektara može razviti ozbiljan biznis.
- Ulaganje zavisi od folije koju uzmete. Sve ostalo košta oko 5 EUR po metru kvadratnom. Ulaganja su, ako je reč o paradajzu, oko 300 EUR sa svim inputima. Kod paprike je više, jer takav način gajenja omogućava da je berete do kasne jeseni, ali je i profit veći. Kod krastavca je slično, kao i za paradajz - priča agronom i poljoprivrednik Miloš Stojanović.
Kada savladaju tehnologiju i računicu, preduzetnici u agrobiznisu moraju da nauče i kako funkcionišu kanali prodaje.
- Dobra ideja je uspostavljanje modela prodaje "you pick" (uberi sam) koji omogućava potrošačima da dođu na farmu i uberu proizvode koje žele. Stepen njihovog zadovoljstva time se povećava. To je vrsta izleta i spajanje primarne poljoprivredne proizvodnje sa agroturizmom. Poljorivrednik štedi na berbi i uspostavlja lojalan odnos sa kupcima - priča Stojanović.
Miloš navodi da su poljoprivrednici shvatili moć društvenih mreža da dođu do krajnjeg kupca ili potrošača.
- Potrebno je malo više organizacije oko marketinga, prodaje i isporuke, ali mislim da se tako zaobilaze nakupci i ostvaruje dobra cena - smatra Stojanović.
Zdrava hrana i prirodno okruženje su sve ređi i sve skuplji proizvodi u 21. veku, koji zahtevaju da se radi pametno, a ne mnogo.