Prema rečima glavnog tehnološkog eksperta „Laboratorije Kasperskog“ Aleksandra Gosteva, strah u američkim tehnološkim krugovima dodatno je porastao nakon pojave kineskog modela DeepSeek, koji je pokazao da Kina može brzo da sustigne, pa čak i prestigne američke konkurente. On navodi da postoji zabrinutost da bi Peking mogao da razvije još moćniji model i iskoristi ga za vojne svrhe i masovni nadzor.
Druga velika tema su takozvani „otvoreni modeli“, čiji se parametri mogu preuzeti i dorađivati. Dok jedni smatraju da su oni opasniji jer je teže kontrolisati njihovu upotrebu, drugi upozoravaju da ni zatvoreni modeli nisu bezbedni, jer su i oni već pokazali neočekivano ponašanje tokom testiranja.
Posebnu pažnju izaziva mogućnost zloupotrebe veštačke inteligencije u biotehnologiji. Virusolog Pavel Volčkov upozorava da AI može značajno ubrzati razvoj novih patogena, dok profesor Konstantin Krutovski ističe da digitalizacija biologije i ogromne baze genetičkih podataka povećavaju potencijalne rizike. Ipak, obojica naglašavaju da je za stvaranje stvarnog opasnog patogena i dalje neophodna složena laboratorijska infrastruktura i veliki broj stručnjaka.
Stručnjaci istovremeno podsećaju da veštačka inteligencija može ubrzati i razvoj vakcina i lekova. Međutim, klinička ispitivanja, bezbednosne provere i regulatorne procedure traju mesecima ili godinama, pa zaštita ne može da prati istom brzinom potencijalne zloupotrebe.
Uprkos zabrinutosti, naučnici ističu da se savremeni II modeli već prolaze kroz složene testove biološke bezbednosti pre puštanja u upotrebu. Prema oceni eksperata, veštačka inteligencija povećava potencijalne rizike, ali sama po sebi nije dovoljna za stvaranje biološkog oružja bez ozbiljnih naučnih, tehničkih i organizacionih resursa.
Glas javnosti /S04S