Na teritoriji Grada Niša su u 2024. godini prema podacima katastra divljih deponija i smetlišta, registrovane 83 deponije koje se prostiru na 16,3 hektara.
U Udruženju “Populus Alba” ističu da se možda broj deponija menja, ali da problem ostaje hroničan i kontinuiran i ističu da je Niš četiri godine bez plana upravljanja otpadom, kao i da su potrebna dugoročna i inovativna rešenja.
Već nekoliko godina unazad Udruženje za životnu sredinu, prava i kulturu „Populus Alba“ prati stanje divljih deponija u Nišu, a kako kažu, podaci pokazuju da stanje oscilira, ali neznatno.
Tako su u 2022. godini registrovane 83 deponije, godinu kasnije 90 deponija, a ove godine opet 83, prenose Južne vesti.
Napominju da je najkritičnije u gradskim opštinama Palilula i Crveni Krst.
Tri od četiri najveće deponije nalaze se u Paliluli („Gornje Međurovo 1 , “Gornje Međurovo 2“, „Krušce“), dok je u Crvenom Krstu kritično na lokaciji „Donji Komren igralište“.
Samo na ove četiri lokacije nalazi se 4.500 tona otpada. Inače je ukupna procenjena količina otpada za sve evidentirane divlje deponije u Nišu 7.166 tona – navode iz ovog udruženja.
Konstatuju da su se ranije divlje deponije javljale na obodima grada, dok od 2023. godine nastaje novi obrazac – formiranje manjih deponija unutar naselja, čak i u samom gradskom jezgru, na zapuštenim parcelama, često pored ulica i puteva.
"Rešenja nadležnih ogana u sagledavanju problema divljih deponija svode se na sporadična čišćenja i video nadzor na određenim lokalitetima, ali se isti lokaliteti ponovo pune. Potrebna su dugoročna i inovativna rešenja – prenamena lokacija u eko-atrakcije i obrazovne staze, jačanje inspekcijskog nadzora, kontinuirane kampanje i veća promocija reciklažnih dvorišta", ocenjuju iz udruženja „Populus Alba“.
Grad Niš je za projekat „Čistiji Niš – Uklanjanje divljih deponija na teritoriji Grada Niša“ od Ministarstva zaštite životne sredine dobio pet miliona dinara, a ukupna vrednost projekta, zajedno sa učešćem Grada, iznosi nešto više od 6,25 miliona dinara.
Glas javnosti/N01S