Brankica Janković kaže da problema ima od nedovoljnog broja ekipa i vozila, loše teritorijalne pokrivenosti i nedovoljne opremljenosti, do nedostatka jasnih protokola, obuka i empatije u kontaktu sa građanima.
„Imali smo niz pritužbi u ovoj oblasti, od kojih su se neke odnosile na to da pomoć nije pružena na vreme ili uopšte nije pružena, jer je, na primer, u pitanju starija osoba, udaljeno ruralno mesto i slično. Iako se u većini slučajeva nije radilo o povredi Zakona o zabrani diskriminacije, ove situacije ukazuju na potrebu za boljim propisima, ali i većim razumevanjem u komunikaciji sa građanima“, rekla je Brankica Janković FoNetu.
Brankica Janković ističe da rad službi Hitne pomoći predstavlja jedan od ključnih segmenta zdravstvenog sistema, jer se tiče života i zdravlja građana.
„Još u oktobru prošle godine uputili smo inicijativu Ministarstvu zdravlja za izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti ili donošenje posebnog propisa kojim bi se detaljnije uredio rad službi hitne pomoći“, podsetila je poverenica.
Dodaje i da poslednji događaji i obraćanja građana povereniku za ravnopravnost jasno pokazuju da je bilo hitno urediti ovu oblast i obezbediti detaljnije kriterijume i procedure.
„Dobro je što je na ovaj način problem sagledan pa je donet pravilnik koji detaljnije definiše medicinske i druge kriterijume za postupanje Hitne pomoći, što istovremeno predstavlja i postupanje po našoj inicijativi“, smatra Brankica Janković.
Sprečavanje diskriminacije građana
Brankica ističe da je sada važno da se propis dosledno primenjuje kako bi se sprečila bilo kakva diskriminacija po polu, starosti, zdravstvenom stanju, nacionalnosti, invaliditetu, političkom ili drugom uverenju.
„Upravo zato smo i Zavodu za urgentnu medicinu Beograd uputili preporuku mera za ostvarivanje ravnopravnosti u kojoj se, pored ostalog, navodi da je neophodno obezbediti prioritetan pristup starijim osobama kao što je obezbeđen osobama sa invaliditetom, da se organizuju o obuke zaposlenih, kako bi pružena pomoć bila pravovremena, adekvatna i ravnopravna za sve“, rekla je poverenica.
Ocenila je i da su te mere važan korak ka poboljšanju rada hitne pomoći i obezbeđivanju ravnopravnog pristupa svim građanima, bez obzira na njihove lična svojstva ili socijalni položaj.
Zatražena revizija i zabrana
Pre nedelju dana su predstavnici Pokreta „Pravo na život – Meri“ i porodice koje su izgubile svoje najbliže zbog, kako tvrde, kašnjenja ili nedolaska ekipa Hitne pomoći, zatražilili hitno donošenje podzakonskih akata i protokola o radu te zdravstvene službe.
Sa skupa ispred Ministarstva zdravlja u Nemanjinoj ulici oni su zatražili i reviziju svih izveštaja vanrednih kontrola smrti zbog neizlaska ili kašnjenja hitne pomoći.
Zahtev je i zabrana komercijalnih angažmana ekipa hitne pomoći dok građani čekaju, kao i smena rukovodstva Zavoda za hitnu pomoć Beograd zbog zloupotreba i nesavesnog rada.
Glas javnosti/V08S