Osim što je stanovnika sve manje, stanovništvo je i sve starije, pa se očekuje da će 2041. godine svaki četvrti stanovnik biti stariji od 65 godina, a znatno je smanjen i broj žena u reproduktivnom dobu.
Osim što je stanovnika sve manje, stanovništvo je i sve starije, pa se očekuje da će 2041. godine svaki četvrti stanovnik biti stariji od 65 godina, a znatno je smanjen i broj žena u reproduktivnom dobu.
Gordana Bjelobrk iz RZSS rekla je za Radio-televiziju Srbije (RTS) da će Srbija 2050. godine imati 5,2 miliona stanovnika.
"Bićemo prosečno stariji za dve do tri godine. Prosečna starost stanovništva biće 46,4 godine. Polovina stanovništva živeće u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Novom Pazaru", navela je Bjelobrk, ukazujući da se povećava broj opština sa manje od 5.000 stanovnika i sa od 5.000 do 10.000 stanovnika.
Između dva poslednja popisa, 2011. i 2022. godine, broj stanovnika u Srbiji smanjen je za više od pola miliona. Sada već taj broj premašuje 660.000 stanovnika.
Svake godine, Srbija u proseku izgubi grad veličine Kikinde - oko 85 odsto zbog negativnog prirodnog priraštaja - jer je godišnje više umrlih nego živorođenih, a razliku čine migracije.
Godišnje u proseku 11.000 ljudi više ode iz Srbije nego što se vrati u zemlju.
U prvoj polovini ove godine rođeno je skoro 1.500 beba manje nego u istom periodu prošle godine.
"Bilo bi dobro da je taj pad manji. Videćemo drugu polovinu godine. Najviše beba se, inače, rađa u julu, avgustu i septembru. Prosečna starost majke koja se odlučuje na rađanje je 29 godina", rekla je za RTS Gordana Bjelobrk iz RZSS.
Jovana Ružičić iz Centra za mame kaže da država može da uradi puno toga da podstakne rađanje, najpre da da obezbedi sistem koji funkcioniše, da se svi zakoni poštuju i da svako može da ostvari svoja prava.
"Na primer u porodilištima, zakoni govore da bi žene trebalo dobro da se tretiraju, ali iskustva pokazuju da svaka 10. žena u Srbiji bira da nikada više ne postane mama zbog iskustva koje je imala u porodilištu", rekla je Jovana Ružičić za RTS.
Centar za mame se zalaže da država stimluše povratak žene na posao.
"Država bi mogla da pomogne time što će otpisati deo poreza i doprinosa na njenu platu posle porodiljskog i time zaštiti tu ženu da ne dobije otkaz. Trebalo bi da imamo više vrtića i budu namenjeni i slobodni i za decu čiji roditelji ne rade, da bi mogli da se zaposle", kaže Ružičić.
Glas javnosti/F03S