Istraživači u SAD, Italiji i Australiji analizirali su ranije studije koje su obuhvatale skoro 50.000 mladih koji su imali različite načine ishrane. Prema nalazima, vegani su, u proseku, bili do 4 cm niži od dece koja jedu meso.
Mladi vegani i vegetarijanci takođe su imali niži indeks telesne mase (ITM) – meru koliko telesne masti imate u odnosu na visinu. Što je vaš ITM niži, to ste bliži pothranjenosti.
Ishrana zasnovana na biljkama nema esencijalne hranljive materije kao što su kalcijum, gvožđe, vitamin B12, jod i selen – a deca mogu imati veće nutritivne potrebe tokom perioda brzog rasta i razvoja, navodi Daily Mail.
„Dobro isplanirana vegetarijanska i veganska ishrana je nutritivno adekvatna i korisna za odrasle“, rekao je autor studije dr Volfgang Marks sa Univerziteta Dikin u Australiji. „[Ali] postoji daleko manje jasnoće o njihovoj pogodnosti za decu – što dovodi do nedoslednih ili čak suprotstavljenih saveta za roditelje. Naši nalazi ukazuju na to da je uravnotežen pristup neophodan, pri čemu porodice obraćaju pažnju na određene hranljive materije – posebno vitamin B12, kalcijum, jod, gvožđe i cink – kako bi osigurale da njihova deca dobiju sve što im je potrebno za napredovanje.“
Za svoju studiju, istraživači su ispitali podatke iz 59 studija u 18 zemalja koje predstavljaju 48.000 dece i adolescenata. Upoređeno je 7.280 vegetarijanaca, 1.289 vegana i 40.059 svaštojeda – onih koji jedu i biljnu i životinjsku hranu.
„Uključene studije su obuhvatile decu i adolescente, uzrasta od detinjstva do kasne adolescencije, u zavisnosti od pojedinačne studije“, rekla je autorka studije Monika Dinu, profesorka biologije na Univerzitetu u Firenci.
Prema rezultatima, vegetarijanci su u proseku bili 0,69 kg lakši i 1,19 cm niži od svaštojeda, dok su vegani bili 1,17 kg lakši i 3,64 cm niži od svaštojeda.
U poređenju sa omnivorima, vegetarijanci su takođe imali manju masu, sadržaj minerala u kostima i BMI, dok su vegani imali niži rast i niži BMI.
„Obe grupe su imale značajno niži BMI, što odražava vitkiji profil rasta, u skladu sa prethodnim nalazima“, izveštava tim.
Studija je takođe identifikovala konzumirane hranljive materije u odnosu na druge dijetetske grupe.
Deca vegetarijanci su konzumirala više vlakana, gvožđa, folata, vitamina C i magnezijuma nego svaštojedi, ali su imali niži unos energije, proteina, masti, vitamina B12 i cinka.
„Vegani su pokazali slične obrasce, sa posebno niskim unosom kalcijuma“, izveštavaju naučnici.
Uprkos ovim nalazima, vegetarijanska i veganska ishrana su imale neke prednosti u odnosu na ishranu zasnovanu na mesu.
Deca vegani i vegetarijanci su imali bolje kardiovaskularno zdravlje od svaštojeda, sa nižim ukupnim i holesterolom lipoproteina niske gustine (LDL) – „nezdravim“ oblikom holesterola.
U svakom slučaju, istraživači pozivaju roditelje da „zauzmu informisan pristup“, da istražuju dostupne suplemente i traže podršku od lekara.
Zaključak je da veganska i vegetarijanska ishrana mogu podržati zdrav rast dece i mogu ponuditi određene zdravstvene prednosti, kao što je zdravlje srca, ali nose rizik ako se ne dobijaju ključni hranljivi sastojci poput vitamina B12 i cinka.
Glas Javnosti/ N07S