Glas Javnosti


Slobodan Antonić: Srbija - baš kolonija

Lični stav
Autor: Glas javnosti

Vlada je toliko tiho provukla amandman na sopstveni predlog izmene Zakona o udžbenicima da to čak 13 dana nisu primetili ni poslanici koji su za to glasali, ni opozicioni novinari. Tako su naši kolonijalni gospodari još jednom pokazali svoju moć. U Srbiji stranci kontrolišu 87% tržišta udžbenika.

U Skupštini su trećeg decembra usvojene izmene Zakona o udžbenicima. Vlada je poslanicima poslala predlog zakona po kome državno preduzeće štampa udžbenike za sedam predmeta (srpski, istoriju, geografiju, svet oko nas, prirodu i društvo, likovno i muzičko). Ali, onda je ta ista vlada, tokom skupštinske rasprave, na svoj sopstveni predlog iznela amandmane, preko kojih je onih sedam predmeta svela na dva (istorija i geografija; član 7 st. 2).

Ovu promenu niko nije primetio, jer amandmani nisu čitani na samoj sednici. Tako su i vladini poslanici mislili da glasaju za paket od sedam predmeta, a izglasali su samo dva.

Ovo je urađeno u toj meri ispod žita da to, isprva, ni novinari nisu uočili. Građanisti su još čitavu sedmicu nastavili svoju kampanju protiv nacionalnih udžbenika, pa tako NIN, 10. decembra, napada „usvojeni“ paket od sedam nacionalnih udžbenika. Tek 16. decembra Danas obznanjuje da je knjiga pala na dva slova. Ali, svejedno, i to je mnogo, te odmah zatim u tom listu sledi juriš i na ta dva preostala udžbenika.

Tako su naši kolonijalni gospodari još jednom pokazali svoju moć. U Srbiji stranci kontrolišu 87 odsto tržišta udžbenika, vrednog oko 100 miliona evra. Komisija za zaštitu konkurencije, na osnovu podataka 2018-2020, objavila je da je naše tržište udžbenika „visoko koncentrisano“, i da na njemu dominira Klet grupa. Zato su naši udžbenici najskuplji u regionu.

Uticaj stranaca

Međutim, uvođenjem nacionalnih udžbenika, prema nekim računicama,  udeo stranaca, do školske 2029/30, spustio bi se sa 87 odsto tržišta na nekih 30 odsto. Nedopustivo!


Brisel je odlučno protestovao. Evroparlamentarci su alarmirali komesarku za proširenje, Martu Kos, a ona je „lično pokrenula ovo pitanje pred srpskim vlastima“. Na to je prpošno odgovorio savetnik predsednika Srbije Miloš Vučević, rečima da se „Srbija ne meša u slovenačke udžbenike, pa ni Slovenija ne bi trebalo u srpske“. „Da li je od nacionalnog udžbenika za srpsku decu ipak jači Brisel?“ – zabrinuto se upitao, mesec docnije, novinar Spunjika.

Jeste, jači je. Vučić je još kao premijer priznao medijima da je nemoćan pred pritiscima Zapada, posebno oko udžbenika:

„Ja ne mogu da vam kažem kako to izgleda kada dođu biznismeni iz pojedinih zemalja i bolje da vam ne govorim šta rade neke vlade kada su oni u pitanju. Pa mi moramo i danas da držimo u određenim oblastima, i za ne znam kakve udžbenike i za ne znam ni ja šta sve, moramo da držimo monopol pojedinim stranim vladama zato što te strane vlade nemoguće pritiske vrše na našu zemlju“.

Ljiljana Čolić, ranija ministarka prosvete, svojevremeno se požalila da „ima toliko susreta sa strancima kao da je ministar spoljnih poslova, a ne prosvete“.

Srđan Verbić, dok je bio ministar prosvete, dao je 2014. da se izradi zakon o udžbenicima kojima bi se ograničile njihove cene. Filip Hausman, prvi čovek Kleta, odmah je poslao protestno pismo Vučiću. Pismeno je intervenisao i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, nemački parlamentarac Dejvid Mekalister, kod predsednice Odbora za obrazovanje Aleksandre Jerkov.

Verbić je bio uporan, i zakon je 2015. ipak usvojen. Ali, nije mogao da bude primenjen bez pravilnika kog je trebalo usaglasiti sa Ministarstvom trgovine. Međutim, u posetu ministru trgovine, Rasimu Ljajiću, stigao je nemački ambasador, pa pravilnik nikada nije stupio na snagu. Milovan Šuvakov, tadašnji pomoćnik ministra prosvete, izjavio je: „Ručna na pravilnik direktno je povučena iz nemačke ambasade“.

Verbić je, u februaru 2016, pismeno obavestio Agenciju za borbu protiv korupcije da je tokom izrade Zakona bio „izložen pritiscima, pretnjama i pokušajima zastrašivanja od strane određenih izdavačkih kuća, kao i drugih lica koja su bila povezana sa tim izdavačima“. A njegov pomoćnik, Milovan Šuvakov, pretučen je kada je krenuo na posao. Izmlatila su ga dvojica maskiranih napadača. Izvršioci, kao ni motiv, nikada nisu utvrđeni.

Monopoli

Onda je za ministra došao Šarčević, pa su novim zakonom, iz 2018, izbačeni svi „problematični delovi“ koji su smetali Kletu. Mesec i po dana pre usvajanja zakona, ministar Šarčević i premijerka Brnabićka javno su promovisali digitalni udžbenik Kleta u jednoj školi u Beogradu.


Ipak, vlada je uspela da ne proda Zavod za udžbenike Kletu, koji je za njega bio zainteresovan. Kakav uspeh!

Zato je ideja o paketu nacionalnih udžbenika izgledala kao izvestan preokret. Atlantistima će se spustiti kontrola nad našim tržištem udžbenika sa 87 na 30 odsto – divno! Posebno je rečit i hrabar bio naš premijer Macut, inače tih i povučen čovek. Po usvajanju zakonskog predloga na vladi, on se javno pohvalio:

„Usvajanje predloga Zakona o udžbenicima istorijska je odluka za našu državu, decu i društvo u celini“!

„Vraćanje ključnih nastavnih predmeta u ruke domaćih autora i izdavača nije samo zakonska izmena, već civilizacijska poruka da Srbija ima snage, volje i sposobnosti da samostalno oblikuje svoju prosvetu i budućnost“.

„To je pobeda znanja, nacionalne odgovornosti i suverenog prava Srbije da svoju decu obrazuje po sopstvenim vrednostima i standardima“. 

„Odluka da se izmeni Zakon o udžbenicima od samog početka je nailazila na brojne opstrukcije, pritiske i pokušaje onih kojima su interesi stranih centara moći i profita važniji od budućnosti naše dece“

„Posebno se zahvaljujem predsedniku Republike Aleksandru Vučiću na podršci, razumevanju i snažnoj viziji. U pitanju je zajednički uspeh svih nas koji verujemo u Srbiju koja zna šta hoće, ume da se izbori za sebe i ne odustaje od onoga što je ispravno“

„Nastavljamo sa izgradnjom obrazovnog sistema koji neće biti predmet tuđih uticaja, već temelj snažne, pametne i slobodne Srbije“!

Kad ono – sve se pokaza potpuno suprotno. Vlast, kao pokisla, ćuti, opozicija se pravi da nije tu, studenti takođe – ta i oni su imali svoj „apel imperiji“, vozeći se do Strazbura i trčeći do Brisela. Sad su baš lepo mogli da vide od koga su tražili zaštitu i s kim to imamo posla.

Dok su trajale blokade, kad god sam išao na fakultet, sve sam čekao da na hodniku odnekud izleti Bakić, koji je uhvatio da jaše jadnog Macuta, i besomučno ga mamuza. Bilo bi mi žao obojice kolega da je do toga došlo.

A sad, bogami, samo žalim ovaj narod. S kavim sve političarima, a i s nama inteligencijom, on mora da ima posla…

Glas javnosti/Iskra
Stavovi izraženiu kategoriji Lični stav nisu nužno stavovi redakcije Glasa javnosti

Pratite nas na našoj Facebook , Instagram , Telegram , Tiktok , Jutjub stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR