"Kada pogledamo početke Centralnoevropske inicijative, vidimo koliko je bilo hrabro u vreme gvozdene zavese pružiti ruku saradnje i graditi mostove. Danas nam je takav pristup potreban više nego ikada“, rekao je Đurić na prvom panelu "Podsticanje duha Centralnoevropske inicijative: bliži u regionu, snažniji u Evropi“.
Naglasio je da su inicijative poput CEI ključne za približavanje regiona Evropskoj uniji.
"Svaka inicijativa koja približava naš region i druge delove Evrope koji još nisu deo Evropske unije tom cilju, dobra je i potrebna“, istakao je šef srpske diplomatije.
On je u osvrtu na evropske integracije ocenio da je neintegrisanost Zapadnog Balkana u EU problem i za region i za samu Uniju.
"Iskreno govoreći, smatram da je svojevrsna sramota i za naše vlade i za Evropu u celini to što ovaj region još nije integrisan u Evropsku uniju“, rekao je on.
Đurić je dodao da Srbija, kao najveća ekonomija regiona, želi članstvo u EU i svesna je neophodnosti sprovođenja reformi.
"Svesni smo teških političkih odluka i reformi koje moramo da sprovedemo kako bismo postali članica Evropske unije“, naveo je Đurić.
Kao ključne prioritete za ovu godinu, izdvojio je očuvanje mira i stabilnosti, ali i dalji ekonomski razvoj. Ukzazao je i da CEI ima važnu ulogu u unapređenju infrastrukturne povezanosti regiona.
"Projekti poput unapređenja železničke veze od Beograda ka Trstu, preko Hrvatske i Slovenije, upravo su primeri inicijativa koje doprinose boljoj povezanosti i ekonomskom razvoju“, rekao je Đurić.
Govoreći na događaju povodom 30. godišnjice Izvršnog sekretarijata CEI, Đurić je naglasio i potrebu ubrzanja evropskih integracija kroz konkretnije korake, poput slobodnog kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.
"Uključivanje regiona Zapadnog Balkana u šengenski prostor donelo bi brojne koristi - od ekonomskih do političkih, uključujući i unapređenje međuetničkih odnosa“, ocenio je i dodao da bi takav potez doprineo smanjenju tenzija u regionu.
Kaže da bi slobodno kretanje ljudi doprinelo stvaranju pozitivnije atmosfere i smanjenju konfrontacija među narodima u regionu.
Podsetio je i na inicijative predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame za ubrzanje evropskog puta regiona i zahvalio je Italiji na podršci, kao i ministru spoljnih poslova Italije Antoniju Tajaniju, generalnom sekretaru Centralnoevropske inicijative Franku Dal Masu i predsednici Odbora za spoljne poslove i odbranu Senata Italije Stefaniji Kraksi. Posebno je zahvalio Italiji na zaštiti srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa, uključujući i manastira Visoki Dečani.
"Centralnoevropska inicijativa neguje raznolikost naših nacionalnih identiteta i predstavlja važnu platformu za saradnju i međusobno razumevanje“, zaključio je Đurić.
Na istom panelu učestvovali su i ministarka spoljnih poslova Rumunije Oana Coju, u svojstvu predsedavajuće CEI, ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha, potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Moldavije Mihaj Popšoj, potpredsednica Vlade i ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
Glas javnosti/ R05S