Glas Javnosti

SRAMNO, SRAMNO, SRAMNO: Usaglašen konačan tekst rezolucije o Srebrenici, sednica 23. maja

Politika
Autor: Glas javnosti

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija saopštio je kako je usaglašen konačni tekst rezolucije o Srebrenici koja bi trebalo da bude razmatrana 23. maja na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Iako je tekst rezolucije u većoj meri bio i ranije usaglašen, ono što se poslednjih dana razmatralo u okviru određenih izmena jesu amandmani Crne Gore koje je vlada te zemlje najavila nedavno, a koji su u velikoj meri i implementirani u sam tekst rezolucije.

Kako su još početkom maja objavile crnogorske Vijesti, Vlada Crne Gore uputila je ukupno dva amandmana na rezoluciju o navodnom genocidu u Srebrenci.

Prvi amandman vlade glasio je „ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u celini“.

Drugi amandman kaže da se „potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama“.

Ono što treba naglasiti jeste da su oba amandmana Crne Gore uvrštena u rezoluciju, ali da su napravljene određene izmene. Konačnim tekstom rezolucije, u načelu je prihvaćen prvi amandman Crne Gore, ali je dorađen.


(Foto: Jutjub)

Posle dorade amandmana, jasno je naglašeno da je reč o individualnoj krivičnoj odgovornosti za genocid u Srebrenici. Ta odgovornost je vezana za međunarodno pravo. Ono što je verovatno najvažnije u ovom delu, a što ne ide u prilog onim strujama koje su bile protiv ove rezolucije, jeste to da se uopšte ne spominje politička, finansijska ili druge vrste odgovornosti, kako su to do sada tvrdili protivnici rezolucije, prvenstveno zvaničnici iz Republike Srpske, Srbije, ali i pojedinih evropskih zemalja.

Drugi crnogorski amandman u potpunosti je redefinisan.

Prvobitnom verzijom ovog amandmana se pozivalo na „koegzistenciju u oba entiteta Bosne i Hercegovine“. Time se pokušao nametnuti narativ da je Dejtonski sporazum nepromenjiva kategorija.

Takav deo amandmana nije prihvaćen te je on zamenjen onim delom u kojem se „poziva na jedinstvo u različitosti u Bosni i Hercegovini“ što je svakako princip na kojem se temelji i sama Evropska unija.

Podsećanja radi, nacrt rezolucije sponzorišu brojne zemlje, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Nemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Holandiju, Novi Zeland, Severnu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države te Vanuatu.

SEDAM TAČAKA

Najvažniji deo rezolucije sadržan je u sedam tačaka.

• Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sećanja i obeležavanja navodnog genocida 1995. godine u Srebrenici

• Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u cilju sećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja genocida

• Bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene ratne zločine, zločine protiv čovečnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici

• Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici te poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinalaca genocida koji se tek trebaju suočiti s pravdom

• Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

• Zahteva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i UN“ počevši tako svoje delovanje za obeležavanje 30. godišnjice od genocida

• Poziva sve države članice, organizacije sisteme UN-a, NVO te akademske organizacije da obeležavaju Međunarodni dan uključujući i organizaciju posebnih aktivnosti u znak sećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti koje se odnose na podizanje javne svesti o genocidu


Glas javnosti/Ag

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR