Pre nekoliko godina vrhovni vođa Irana, Ali Khamenei, nazvao je Albaniju „malom, ali vrlo opakom evropskom zemljom“ u kojoj, kako je tvrdio, američki saveznici i iranski „izdajnici“ planiraju akcije protiv Islamske Republike. Ta izjava usledila je posle ubistva iranskog generala Qasem Soleimani u američkom napadu u Bagdadu 2020. godine.
Albanski politički vrh brzo je odgovorio. Tadašnji predsednik Ilir Meta poručio je da je Albanija mala, ali demokratska i da poštuje međunarodno pravo, dok je premijer Edi Rama naglasio da se zemlja ne plaši pretnji jer je članica NATO.
Glavni razlog napetosti jeste to što Albanija već godinama pruža utočište oko 3.000 članova organizacije Peoples Mojahedin Organization of Iran (MEK), koja je protivnik iranskog režima. Oni su smešteni u kampu Camp Ashraf-3 kod Drača i iz njega vode političke i propagandne aktivnosti protiv vlasti u Teheranu.
Iran ovu organizaciju smatra terorističkom i tvrdi da iz Albanije koordinira proteste i digitalne kampanje protiv režima. Zbog toga su iranske obaveštajne službe godinama pratile njihove aktivnosti, a u priču su uključene i službe SAD i Izraela.
Napetosti su dodatno rasle kada je Albanija počela da proteruje iranske diplomate zbog sumnji da su umešani u planiranje napada na članove MEK-a. Godine 2018. proteran je iranski ambasador, a kasnije su iz zemlje udaljeni i drugi iranski državljani osumnjičeni za špijunažu.
Situacija je eskalirala 2022. kada su hakeri povezani sa Iranom izveli veliki sajber napad na albanske državne sisteme i portal e-Albania. Posle tog incidenta vlada u Tirani prekinula je diplomatske odnose sa Teheranom i proterala sve zaposlene u iranskoj ambasadi.
Poslednjih godina sukob se vodi uglavnom u digitalnom prostoru. Iranski hakeri su više puta napadali albanske institucije, uključujući i opštinu Tirana. Zbog toga vlasti u Albaniji strahuju od tzv. hibridnih napada – sajber napada, sabotaža ili akcija pojedinačnih napadača.
Zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i otvorene podrške Albanije SAD i Izraelu, albanske vlasti su dodatno pojačale mere bezbednosti oko kampa MEK-a. Iako se smatra da Iran verovatno ne bi gađao Albaniju raketama, procenjuje se da bi mogao delovati kroz sajber operacije, obaveštajne akcije ili druge asimetrične metode.
Ukratko: glavni razlog iranskih pretnji Albaniji nije religija ni geopolitika Balkana, već činjenica da se u Albaniji nalazi glavno sedište iranske opozicione organizacije koja aktivno radi protiv vlasti u Teheranu.
Glas javnosti/E02S