U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održana je Konferencija za unapređenje rešenja o dve države, a na kojoj su zemlje učesnice pozvale Izrael da se obaveže na palestinsku državu i dali "nepokolebljivu podršku" rešenju o dve države i signalizirale široku međunarodnu odlučnost da se okonča jedan od najdužih sukoba na svetu.
Na konferenciji je predstavljena i "Njujorška deklaracija", plan za okončanje skoro osam decenija dugog sukoba i aktuelnog rata u Gazi, a trebalo bi da kulminira stvaranjem nezavisne, demilitarizovane Palestine koja mirno živi uz Izrael i integrisana je u širi region Bliskog istoka.
Sastanak je održan je usred najnovijih izveštaja da u Gazi vladaju glad i nestašica, i rastućeg globalnog negodovanja zbog toga što Palestinci ne dobijaju hranu zbog izraelske politike i prakse, a što Izrael poriče.
Na Konferenciji, na kojoj su učestvovali ministri spoljnih poslova prvi put je održano osam radnih grupakoje su razmatrale i davale predloge o širokim temama vezanim za rešenje o dve države.
U "Njujorškoj deklaraciji" navodi se da su se zemlje kopredsedavajuće konferencije Francuska i Saudijska Arabija, Evropska unija i Arapska liga, i 15 zemalja koje su predvodile radne grupe, složile da "preduzmu kolektivnu akciju kako bi okončale rat u Gazi". Saudijski ministar spoljnih poslova, princ Fejsal bin Farhan, pozvao je ostale od 193 zemlje članice UN "da podrže dokument" pre početka 80. zasedanja Generalne skupštine UN sredinom septembra.
Deklaracija osuđuje "napade koje je Hamas počinio na civile" na jugu Izraela 7. oktobra 2023. godine, što je prva osuda Hamasa od strane arapskih zemalja, u čijim napadima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom izraelskih civila, a čiji su militanti uzeli oko 250 ljudi za taoce, od kojih je oko 50 još uvek zarobljeno.
U dokumentu se osuđuju izraelski napadi na civile i civilnu infrastrukturu u Gazi i gladovanje, koji su proizveli razornu humanitarnu katastrofu. Predviđeno dje a Palestinska uprava kontroliše celu palestinsku teritoriju, sa prelaznim administrativnim odborom koji bi se odmah osnovao pod njenim okriljem nakon prekida vatre u Gazi.
Podržava se raspoređivanje "privremene međunarodne stabilizacione misije" koja deluje pod pokroviteljstvom UN radi zaštite palestinskih civila, podrške prenosu bezbednosti na Palestinsku upravu i pružanja bezbednosnih garancija za Palestinu i Izrael -"uključujući praćenje prekida vatre i budućeg mirovnog sporazuma".
Deklaracija poziva zemlje da priznaju državu Palestinu, uz obrazloženje da je to "suštinska i neophodna komponenta postizanja rešenja o dve države". U dokumentu se poziva rukovodstvo Izraela da "izda jasnu javnu" obavezu prema rešenju dve države, uključujući suverenu i održivu palestinsku državu, da odmah okonča nasilje i podsticanje protiv Palestinaca i da zaustavi sve aktivnosti naseljavanja, otimanja zemlje i aneksije na okupiranim palestinskim teritorijama, uključujući Istočni Jerusalim.
Deklaracija se obavezuje na usvajanje restriktivnih mera protiv nasilnih ekstremističkih doseljenika i onih koji podržavaju ilegalna naselja, i usvajanje ciljanih mera "protiv entiteta i pojedinaca koji deluju protiv principa mirnog rešavanja palestinskog pitanja, putem nasilja ili terorističkih akata i kršeći međunarodno pravo".
Takođe opisuje regionalnu integraciju i nezavisnu palestinsku državnost kao "isprepletene ciljeve".
"Samo okončanjem rata u Gazi, oslobađanjem svih taoca, prekidom okupacije, odbacivanjem nasilja i terora, osnivanjem nezavisne, suverene i demokratske palestinske države, okončanjem okupacije svih arapskih teritorija i pružanjem čvrstih bezbednosnih garancija za Izrael i Palestinu, mogu da se postignu normalni odnosi i koegzistencija među narodima i državama regiona", navodi se u Deklaraciji.
Nekoliko zapadnih zemalja izdalo je tokom konferencije zajedničko saopštenje u kojem su navele da razmatraju promenu svog stava prema Palestini, odnosno da priznaju palestinsku državu, a uoči Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku ovog septembra.
U saopštenju ministara spoljnih poslova Australije, Kanade, Finske, Novog Zelanda, Portugala, Andore i San Marina navedeno je da njihove zemlje razmatraju priznanje "kao suštinski korak ka rešenju o dve države" i pozivaju i druge zemlje da im se pridruže. Saopštenje su potpisali i ministri spoljnih poslova zemalja koje su već priznale Palestinu, poput Islanda, Irske i Španije.
Konferenciju su bojkotovali Izrael i Sjedinjene Američke Države, koje su sastanak ocenile kao "neproduktivan i neodgovarajući".
Glas javnosti/ P02S