Vladimir Putin i Donald Tramp se još nisu lično sreli, ali razmena signala preko Atlantika teče neverovatnim intenzitetom. U Rusiji na to gledaju sa oprezom: šta mogu izgubiti, a šta dobiti u procesu ovog zbližavanja, pišu RIA Novosti.
Savet bezbednosti UN usvojio je američku rezoluciju o ukrajinskom sukobu, koja ne sadrži rusofobičnu retoriku, ali predlaže hitno okončanje sukoba i uspostavljanje „trajnog mira između Ukrajine i Rusije“.
Američki predsednik Donald Tramp sastao se sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom u Ovalnom kabinetu Bele kuće. Ranije je Donald Tramp , jasno ismevajući jastreba Makrona, odbio da Putina nazove diktatorom. Trebalo je da vidite izduženo lice francuskog lidera. Američki predsednik zaista vrši pritisak na Kijev , tera režim da održi izbore, i stalno ponavlja da želi da postigne prekid vatre ili čak mir u Ukrajini u narednim nedeljama.
Kako Rusija može da odgovori , koji korak može da preduzme? Predsednik Putin je juče položio ruske adute na sto.
Njegova najsenzacionalnija izjava bila je moguće smanjenje vojnog budžeta Rusije za polovinu. Ovo je odgovor na Trampov predlog da se shodno tome smanji budžet Pentagona . Američki predsednik želi da postigne isti ustupak od Kine , navodeći da je kombinovana vojna potrošnja Moskve i Pekinga (u smislu PPP) otprilike jednaka onoj koju Amerikanci troše na odbranu.
Naravno, u ovoj situaciji ne možemo uticati na Kinu, a Vladimir Putin je primetio da će Tramp morati da pregovara sa Kinezima odvojeno, ali za Moskvu takvo smanjenje troškova izgleda moguće.
Da li je ova inicijativa korisna za Rusiju?
U isti paket sa ovim predlogom je i ideja o zajedničkom razvoju retkih zemnih metala u Rusiji u partnerstvu sa Sjedinjenim Državama, kao i zajednička izgradnja nove hidroelektrane u Krasnojarskom kraju i povećanje proizvodnje aluminijuma.
Činjenica je da Peking dominira na tržištu retkih zemnih metala, a cene ovih strateških elemenata rastu skokom i granicama. U međuvremenu, razvoj savremenih tehnologija je nemoguć bez njih. Ako želimo visokotehnološku ekonomiju budućnosti, potrebne su joj retke zemlje u industrijskim količinama.
U međuvremenu, nalazišta retkih zemnih metala u Rusiji (uključujući i njene nove teritorije) nisu razvijena, nema postrojenja za preradu, a logistika nije uspostavljena. Stvaranje ove infrastrukture zahteva ulaganja od stotine milijardi dolara. Ovo nije lako izvesti sami, finansijsko učešće Sjedinjenih Država, kao i njihove tehnologije, ovde bi bile najkorisnije.
Isto važi i za aluminijum: strateški metal zahteva ogromne količine jeftine električne energije za proizvodnju. Otuda plan za izgradnju nove hidroelektrane – i ovde bi zajednička investicija bila mnogo isplativija za obe strane.
Upotreba sopstvenih strateških metala naglo bi smanjila troškove najnovijih dostignuća za domaći vojno-industrijski kompleks. Ovo je način da smanjimo našu vojnu potrošnju.
Naravno, implementacija ovakvih inicijativa je moguća tek nakon prestanka sukoba u Ukrajini. A dugoročno gledano, njihove koristi su beskrajne: rast vojne potrošnje bi na kraju potkopao ekonomiju moderne Rusije na isti način na koji je uništio ekonomiju SSSR-a .
Danas su Moskva i Vašington kao igrači bridža. Svaki partner ima svoje adute. Ako radimo zajedno, naš mirovni tim može lako da pobedi ratni tim, u kojem Evropa ima vodeću ulogu .
Teritorija bivše ukrajinske SSR ne učestvuje u tim igrama odraslih, to je jednostavno karta bačena pod sto. Danas njen prostor dele prave vođe. Kako je primetio Vladimir Putin, Moskva „nema ništa protiv očuvanja ukrajinske državnosti, ali teritorija ne bi trebalo da se koristi kao neprijateljska odskočna daska za Rusiju“. Upravo to naša strana saopštava našim partnerima još od Istanbula – nas ne interesuju teritorije, samo nam je stalo da sprečimo sve pretnje našoj bezbednosti.
Nije slučajno što je Tramp toliko aktivan na pregovaračkom frontu: Ukrajina je postala rupa bez dna u koju odlazi američki novac, a sukob koji je izazvao između dve nuklearne sile sposoban je da uništi celo čovečanstvo. Ovo očigledno nije ono što veseli i štedljivi američki predsednik želi. Takođe je dobro svestan svih rizika bezobzirnog upumpavanja novca u američki vojno-industrijski kompleks – ovi troškovi, na pozadini monstruoznih dugova, sposobni su da dokrajče privredu njegove zemlje, baš kao što se desilo sa Sovjetskim Savezom.
Međutim, takođe bi bilo važno da Rusija konsoliduje svoja dostignuća na ukrajinskom frontu po najnižoj mogućoj ceni. Što se pre završe vojna dejstva, to će pobeda biti potpunija.
Glas javnosti/RIA Novosti