Tokom pandemije koronavirusa, rad od kuće postao je za mnoge nova stvarnost. Milioni zaposlenih svoje su kancelarije zamenili kuhinjskim stolovima i dnevnim boravcima. Godinama kasnije, mnogi su se navikli na stečenu slobodu, ali sve veći broj poslodavaca želi da svoje timove vrati u kancelarije, prenosi PD.
Prema analizi koju prenosi nemački Bild, postavlja se ključno pitanje: koliko je rad od kuće danas zaista zastupljen?
Najnovija analiza platforme za karijere Zety pokazuje da, uprkos želji poslodavaca za povratkom u kancelarije, veliki broj ljudi i dalje radi od kuće. Trenutno 23,5% zaposlenih redovno radi na daljinu, od čega 13,2% svakodnevno.
Za poređenje: tokom lockdown-a 2020. godine taj procenat je iznosio 27%, dok je pre pandemije bio tek oko 12%. Podaci pokazuju da od kuće najčešće rade:
Caio Sampaio, autor na platformi Zety i sertifikovani savetnik za karijere, objašnjava prednosti rada od kuće:
„Rad od kuće zaposlenima omogućava da duže spavaju, izbegnu svakodnevno putovanje na posao i uzmu pauzu kada im je zaista potrebna. To povećava zadovoljstvo, jača lojalnost kompaniji i pomaže u prevenciji sindroma izgaranja (burn-out). Na kraju, to može smanjiti broj dana provedenih na bolovanju i povećati produktivnost.“
S druge strane, poslodavci se plaše pada efikasnosti kada zaposleni nisu pod neposrednim nadzorom u kancelariji. Iako relevantne studije ne pokazuju opšti pad produktivnosti, zabrinutost je očigledna.
Na primer, u SAD-u tri od četiri kompanije priznaju da koriste digitalne alate za nadzor – od praćenja aktivnosti na ekranu do beleženja pokreta miša.
Važno je napomenuti da zakonski okvir nije uvek na strani zaposlenih. Prema nemačkom radnom pravu, na koje se originalni članak poziva, ne postoji opšte zakonsko pravo na rad od kuće. Ova mogućnost zavisi isključivo od dogovora sa poslodavcem, odnosno da li je definisana ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Glas javnosti /B09S