Vizuelni korteks prima podatke sa mrežnjače i pretvara ih u koherentan prikaz okruženja.
Tokom eksperimenta naučnici su infracrvenim laserom beležili aktivnost neurona u vizuelnom korteksu dok su miševi gledali desetosekundne filmske klipove.
Zatim su u program veštačke inteligencije unosili prazne video zapise i postepeno menjali slike dok program nije proizveo obrasce moždane aktivnosti koji odgovaraju onima zabeleženim kod miševa.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "eLife".
Zbog slabijeg vida miševa u poređenju sa ljudima, rekonstruisani snimci verovatno nikada neće biti potpuno jasni kao originalni video zapisi, ali naučnici procenjuju da bi njihova rezolucija u budućnosti mogla da bude višestruko poboljšana.
Naučnici takođe navode da bi dalja istraživanja mogla da omoguće rekonstrukciju celokupnog vidnog polja životinje, analizom moždane aktivnosti izazvane signalima iz oba oka.
Naučnik Džoel Bauer sa Univerziteta u Londonu ističe da bi slična istraživanja na ljudima mogla da otvore pitanja privatnosti, posebno ako bi tehnologija omogućila rekonstrukciju ne samo onoga što ljudi vide, već i onoga što zamišljaju.
Prema njegovim rečima, istraživanje bi u budućnosti moglo da pruži dublji uvid u iskustva životinja, uključujući ono što vide u snovima, da li ih zavaravaju optičke iluzije ili kako reaguju na određene supstance.
Glas javnosti /B01S