Taj komad mesa dobio je svoju strukturu zahvaljujući posebnom bioreaktoru koji koristi 50 šupljih vlakana kao veštačke vene, omogućavajući snabdevanje tkiva hranljivim materijama i kiseonikom kroz duže rastojanje, čime su ćelije usmeravane da rastu u željenim pravcima.
Iako taj uzgojeni medaljon nije napravljen od materijala pogodnih za ljudsku ishranu i nije ga niko probao, istraživači ističu da bi nova tehnologija mogla da predstavlja značajan korak ka masovnoj proizvodnji laboratorijskog mesa.
Očekuje se da bi ta metoda mogla da doprinese i napretku u regenerativnoj medicini, testiranju lekova i razvoju biološko-hibridnih robota.
Profesor sa Univerziteta u Tokiju i koautor studije, Šođi Takeuči, rekao je da su šuplja vlakna ranije korišćena u kućnim filterima za vodu i aparatima za dijalizu, a sada su pokazala potencijal i za stvaranje veštačkog tkiva.
U Sjedinjenim Američkim Državama, prema istraživanju sa Univerziteta Purdue iz 2024. godine, potrošači imaju podeljena mišljenja o kultivisanom mesu: trećina odbija da proba uzgojeno pileće meso.
Laboratorijsko meso trenutno može legalno da se prodaje samo u Singapuru, SAD-u i Izraelu.
U SAD-u su dozvolu za prodaju dobile samo dve kompanije iz Kalifornije, dok su Florida i Alabama zabranile prodaju takvih proizvoda.
Glas javnosti /S04S