Stari Egipćani su je povezivali sa boginjom Izidom, verujući da se ona noću pretvara u lastu da bi plakala na sarkofagu boga Ozirisa, najavljujući njegov povratak iz Kraljevstva mrtvih, piše portal Lipu.
U staroj Grčkoj se smatrala darom Afrodite, dok su je stari Rimljani smatrali manifestacijom Laresa, božanstva zaštitnika kuće.
U hrišćanskoj tradiciji lastavica je simbol vaskrsenja upravo zato što se vraća svakog proleća.
U jevrejskoj tradiciji, predstavlja „oko neba“. Lasta se smatra blagoslovenom i zaštićenom od strane Božanstva, ali takođe simbolizuje promenu i ciklične aspekte života, predstavljajući transformativno iskustvo duhovnog rasta.
U islamu, lastavica, iako se ne pominje u Kuranu, često se pojavljuje u islamskom folkloru gde se opisuje kao ptica koja veruje u božansko proviđenje.
Lasta ima čak i povlašćenu ulogu u Feng Shui-u, koji je povezuje sa novim počecima i srećom, pa se iz tog razloga preporučuje postavljanje umetničkih predmeta inspirisanih ovom pticom u radnim prostorima ili prostorijama kojima je potrebna energija.
U snovima se, međutim, kaže da najčešće predstavlja potrebu za promenom sredine ili unutrašnjom metamorfozom.
Glas javnosti/ N01S