Jedna šljiva vredi kao šaka borovnica - bar kada je reč o količini antioksidanasa.
Osim što je nezaobilazna za pripremu marmelada i knedli, šljivu je poželjno jesti i svežu jer sadrži vitamin C (od 5 do 8 mg na 100 g, u zavisnosti od sorte), vitamin B6, bakar, vitamin B2, vitamin B3, vitamin K, magnezijum, gvožđe, kalcijum, kao i čak 240 mg kalijuma na 100 grama. Šljiva je bogata i vlaknima - sadrži oko 2 grama na 100 grama, a pritom je niskokalorično voće.
Prethodna istraživanja pokazala su da šljiva doprinosi jačanju kostiju, smanjuje rizik od obolevanja od raka debelog creva, ali i da konzumacija 12 šljiva prosečne veličine dnevno tokom dva meseca može da snizi nivo lošeg LDL holesterola.
Tu se njene blagodeti ne završavaju. Konzumiranje oko 12 suvih šljiva dnevno, odnosno 100 grama, tokom tri meseca značajno povećava markere u krvi koji ukazuju na povećanje gustine kostiju, pokazalo je jedno od istraživanja.
Dihidroksi-fenil izatin jedan je od sastojaka šljive zahvaljujući kojem ovo voće ima laksativno dejstvo. Njegovo delovanje pojačavaju i sorbitol, fenoli i biljna vlakna. Već 25 grama suvih šljiva, što odgovara prosečno tri ploda, obezbeđuje oko 5 odsto preporučenog dnevnog unosa vlakana.
Glas javnosti /B01S25 min
39 min