Kada pojedete slatkiš pre spavanja, telo brzo razlaže ugljene hidrate u glukozu. Da bi sklonio taj šećer iz krvi, pankreas luči ogromne količine insulina. Ovaj nagli skok insulina bukvalno sprečava telo da pređe u stanje noćnog odmora, držeći ga u aktivnom "režimu hranjenja".
Visok insulin tera vaše bubrege da zadržavaju natrijum. Ovo direktno povećava zapreminu krvi, budi nervni sistem ("bori se ili beži" reakcija), ubrzava rad srca i sužava krvne sudove.
Istraživanja su kristalno jasna: ljudi koji loše spavaju imaju hronično povišen krvni pritisak tokom noći.
Kratkotrajni, veštački nalet energije koji dobijate od večernjeg slatkiša zapravo razbija arhitekturu sna. Čak i ako uspete da zaspite, šećer sprečava telo da uđe u one najdublje, obnavljajuće faze sna koje su ključne za "resetovanje" i spuštanje krvnog pritiska na normalu.
Kada su vaši krvni sudovi zdravi, oni proizvode azot-monoksid (NO), gas koji im pomaže da se opuste, rašire i omoguće normalan protok krvi. Međutim, fruktoza (prost šećer) iz slatkiša drastično povećava nivo mokraćne kiseline u krvi.
Ova kiselina direktno blokira proizvodnju azot-monoksida. Vremenom, krvni sudovi gube elastičnost, postaju kruti i pod upalom, što je siguran put ka hipertenziji i srčanim oboljenjima.
Višak kalorija unet pre spavanja, posebno onih iz prostih šećera, telo najlakše pretvara u zalihe masti, i to pretežno oko stomaka (visceralna mast). Ova vrsta masti nije samo estetski problem; ona je metabolički aktivna i luči zapaljenska jedinjenja i hormone koji direktno ometaju regulaciju krvnog pritiska.