Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga konkurišu istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik.
U tom slučaju se antibiotik ne može razgraditi i izlučiti na vreme čime se (preporučenim redovnim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina leka u organizmu i do toksičnih nivoa, a to može imati štetne posledice, objasnila je doktorka Branislava Čilić iz Zagreba.
Dodala je kako nije mudro uzimati ni kalcijum i magnezijum.
“Poznato je da kalcijum iz mleka, mlečnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcijum, ali i lekova koje koristimo u lečenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crevima, to posebno važi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza leka u organizmu adekvatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To se može izbeći uzimanjem leka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijumom”, pojasnila je i dodala da sličan efekat ima i hrana s kiselim ukusom, ali i hrana bogata vlaknima.
Kaže da uzimanje magnezijuma u kombinaciji s antibiotikom može smanjiti apsorpciju leka i tako ga napraviti manje delotvornim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata pre ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vreme.
Treba izbegavati i alkohol.
“On ne utiče negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lekova pa tako ni s antibioticima. Posebno ne s antibiotikom metronidazolom gde može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanje, smetnje disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju”, upozorava dr Čilić.
Preporuka šta uzimati uz antibiotike
“Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom lečenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posledica bila neželjeno krvarenje”, kaže doktorka.
Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crevna flora na koju antibiotici negativno deluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.
“Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crevima i koje čine mikrobiotu našeg tela. Njihovo smanjenje može uzrokovati narušenu ravnotežu crevne flore i dovesti do proliva, te rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mlečnih kultura ili tableta”, savetuje dr Čilić.
Takođe, antibiotike treba uzimati s dovoljno tečnosti (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor.
“Antibiotike treba popiti u tačno određeno vreme jer je efekat jedne doze vremenski ograničen i mora postojati kontinuitet koncentracije leka u telu kako bi on bio delotvoran. Farmakoindustrija u poslednje vreme pokušava da smanji broj uzimanja leka u toku dana kako bi se saradnja pacijenta održala kao i delotvornost lečenja”, pojašnjava dr Čilić.
Glas javnosti/N01S