Istraživači su pratili više od hiljadu mališana do pete godine života i analizirali prašinu iz njihovih domova.
Kod dece koja su bila izložena većim količinama alergena Can f1, koji potiče iz pseće kože, rizik od razvoja astme bio je gotovo upola manji. Uz to, pokazali su i bolju funkciju pluća.
Ovaj učinak bio je posebno izražen kod dece sa genetskom predispozicijom za probleme sa disanjem. Suprotno tome, prašina sa mačjim alergenima nije imala nikakav zaštitni učinak.
Autor istraživanja, dr Džejkob Mekoj iz Dečje bolnice u Torontu, objasnio je da rana izloženost psećim alergenima možda sprečava razvoj osetljivosti na njih. Moguće je i da utiče na imunološki sistem ili mikrobiom u nosu. Dodao je da je potrebna dalja analiza kako bi se ova veza u potpunosti razjasnila.
Dr Erol Gejlard iz Evropskog respiratornog društva ističe da je reč o ohrabrujućim rezultatima, ali da treba više podataka o dugoročnim učincima. Slično razmišlja i Sara Slit iz organizacije Asthma and Lung UK, koja napominje da su raniji saveti često preporučivali izbegavanje kućnih ljubimaca kod dece sklone alergijama.
Ona smatra da je ovo istraživanje zanimljivo jer dovodi u pitanje stare preporuke, ali i podseća da još uvek ne razumemo u potpunosti uzroke astme.
Glas javnosti /U01S