Model neurona zasnovan je na matematičkom modelu
Ižikeviča, koji precizno reprodukuje različite tipove aktivacije ćelija nervnog tkiva. Model astrocita baziran je na jednačinama koje opisuju promene koncentracija kalcijumovih jona i molekula inozitoltrifosfata. Ovi unutarćelijski procesi važni su za
generisanje signala od strane astrocita.
Rezultati su pokazali da visoka aktivnost neurona tokom napada povećava količinu aminokiseline glutamata, koja aktivira astrocite. Kao odgovor, astrociti oslobađaju molekul koja usporava prenos signala i suzbija prekomernu neuronsku aktivnost. Na taj način, spontani naleti aktivnosti neurona takođe spontano prestaju pod uticajem astrocita.
„Precizno podešavanje modela koji smo napravili omogućilo je da dobijeni statistički podaci o pojavi napada budu u skladu sa podacima dobijenim kod laboratorijskih životinja sa epilepsijom. To je konačno dokazalo ključnu ulogu astrocita u procesima nastanka i prestanka epileptičnih napada“, istakla je ruska naučnica Suzana Gordljejeva.
Naučnici su zaključili da brzina i efikasnost kojom astrociti regulišu preveliku pobuđenost neurona, zavise od njihovog sopstvenog stanja. Zbog toga nove metode lečenja epilepsije mogu biti usmerene na jačanje zaštitne i protivnapadne funkcije ovih ćelija.
„Ono što je juče delovalo kao naučna fantastika, danas postaje stvarnost zahvaljujući našim naučnicima. Ovo novo istraživanje je živ primer toga koliko nauka iz Nižnjeg Novgoroda može da utiče na budućnost ljudi. Ponosni smo što upravo u našem regionu, na spoju vrhunskih istraživanja Univerziteta ‘Nejmark’ i fundamentalnih tradicija Univerziteta Lobačevski, nastaju projekti ovakvog nivoa“, izjavio je gubernator Nižnjenovgorodske oblasti Gleb Nikitin.
U ovoj fazi, pred istraživačima stoji zadatak verifikacije dobijenih rezultata na kliničkim podacima različitih epileptiformnih patologija. Na osnovu toga planiraju da razviju sistem za podršku u donošenju lekarskih odluka, koji će omogućiti predviđanje pojave patološke neuronske aktivnosti.
Glas javnosti /R02S