Deonica je puštena u saobraćaj pre nego što je u potpunosti završena i bez upotrebne dozvole, dok su radovi nastavljeni i nakon otvaranja. Projekat je poveren kineskoj kompaniji „CCCC“, koja je učestvovala i u radovima na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Posebno rizična tačka nalazi se kod tunela Munjino brdo, gde je zabeleženo aktivno klizište. Inženjer geologije Zoran Đajić upozorava da je teren građen od škriljaca sa velikim sadržajem gline i da je reč o starom, dubokom klizištu sa visokim nivoom podzemnih voda – čak i do 15 metara iznad auto-puta.
Prema njegovim rečima, problemi su bili vidljivi još tokom izgradnje, na šta su ukazivale i nagnute bandere. Đajić tvrdi da se klizište kontinuirano pomera, što dugoročno predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost puta.
Dodatni problem predstavlja nadvožnjak u blizini tunela, za koji navodi da nema adekvatnu konstrukciju, već da se oslanja na sloj šljunka, što je kasnije, kako tvrdi, prikriveno nasipanjem zemlje.
Situaciju dodatno komplikuje velika količina podzemnih voda koja konstantno natapa teren, zbog čega je pojava klizišta neminovna. Nakon obilnih padavina, primećeno je i ispiranje materijala ispod asfalta, za koji Đajić tvrdi da nije urađen po standardima, već da se ispod tankog sloja asfalta nalazi mešavina gline, šljunka i kamena.
On upozorava i na pojavu novih klizišta, uključujući i jedno u blizini groblja, gde postoji opasnost da se deo terena obruši na auto-put.
Đajić ocenjuje da u realizaciji projekta nisu ispoštovani stručni standardi, uprkos tome što je geologija terena bila poznata, i dodaje da je cena radova verovatno višestruko veća od realne vrednosti izvedenih radova.
Struka apeluje na nadležne da hitno reaguju, posebno zbog pukotina koje su se pojavile na nadvožnjaku na svakih nekoliko desetina centimetara, što ukazuje na mogućnost njegovog urušavanja ukoliko se sanacija ne sprovede na vreme.
List Danas se obratio „Putevima Srbije“ za komentar, ali do objavljivanja teksta odgovor nije stigao.
Glas javnosti/D01S