Mladenović je za Tanjug objasnila da područje Bezdana u severozapadnoj Bačkoj, gde se dogodio najjači magnitude 4,1 stepen po Rihteru pripada Panonskom basenu i seizmički je najmanje aktivno u Srbiji, pre svega zato što je najudaljenije od glavnih izvora seizmičke energije - Jadranske obale, Karpata i Grčke.
„Rasedi koji tamo generišu zemljotrese nalaze se duboko ispod sedimenata Panonskog basena, pa su takvi događaji retki, ali ne i iznenađujući", rekla je ona.
Mladenović je naglasila da su slabiji zemljotresi koji su se javili nakon onog u Bezdanu tipični naknadni udari, jer se, kako je objasnila energija oslobođena glavnim zemljotresom preraspodeljuje na okolne rasede i može izazvati manje potrese.
„U Srbiji, kada nakon zemljotresa magnitude četiri ili pet usledi serija slabijih udara, to uglavnom znači smirivanje tla", objasnila je seizmološkinja.
Mladenović je podsetila i da svi zemljotresi nastaju usled oslobađanja tektonske energije akumulirane u zemljinoj kori.
Glas javnosti/T01s