Njegovo pravo ime i prezime bilo je Aleksandro Mavrojanis iz Agirokastera (arbanaški naziv posle 1945 .g .Đirokastro ) .Aleksandro je rođen u porodici Pravoslavnih Vlaha: Nikolaosa Mavrojanisa i Julijane rođ. Haralambić 30 .oktobra 1900 .godine.
Obred pravoslavnog krštenja nad Aleksandrom obavio je njegov ujak Sveštenik Marko Haralambić, sin Sveštenomučenika Hrista Haralambića koga su ubili drumski razbojnici Čami ili kako ih naš narod naziva Čamuge.
Enver Hodža sve do odlaska u Veliku Britaniju zvao se Aleksandro Mavrojanis. Tamo odlazi 1922.godine, a kasnije i u Mompelje - Francuska na studije.
Bio je jedno vreme i ambasador Kraljevine Albanije i Briselu.
Podatak postoji da je u mestu Vraka 1934. šefu tajne vojno-obavještajne službe Kraljevine Jugoslavije pukovniku Uglješi Popoviću pomagao da pronađe atentatora na Kralja Aleksandra Karađorđevića.
Drugi podatak koji imamo je da se 1937 .godine nastanio u Moskopoju i tamo postao profesor. Treći podatak je taj da kada su italijanski fašisti okupirali Albaniju nuđeno mu je da postane predsednik kolaboracionističke Vlade.
To je odbio i prešao u Jugoslaviju gdje se zadržao do 1.februara 1941. godine kada se pod lažnim imenom Džemail Mekoli vraća u Albaniju konkretno u Tiranu.
Još jednom je posjetio Vraku juna 1941.godine a oktobra 1941. postaje član KPJ u Kolašinu .O tome piše u svojim memoarima General Petar Bulatović, a tom događaju čuli smo i istovetno usmeno svedočanstvo Bike Brajović rođ.Sekulić iz Grupa Vračkog.
Postao je član KPA ( Komunističke partije Albanije ) u jesen 1942., a tu partiju su osnovali Miladin Popović, Dušan Mugoša, Vasilije Šantić, Vladimir Šantić, Kočo Dzodze, Svetozar Vukmanović- Tempo i Blažo Jovanović kao i tri heroja Skadra Branko Kadić, Jordan Mišović i Perlat Redžepi.
Do 27.decembra 1943 .godine Aleksandro Mavrojanis alijas Enver Hodža je podjednako sarađivao sa jugoslovenskim partizanima i Srpskim četnicima.
Tog datuma Čerčilov brigadni general Ficroj Meklejn, koji će kasnije poslužiti Holivudu za lik Džejms Bonda, saopštio je Josipu Brozu i Enver Hodži da oni dalje preuzimaju vlast u Jugoslaviji i Albaniji.
Ratko Parižanin "Moja misija u Crnoj Gori " - Minhen 1974. godine.
Glas javnosti