Radnici iz Srbije među najbrojnijim stranim zaposlenima u Hrvatskoj: Najviše ih u turizmu i građevini
Autor: Glas javnosti
Hrvatsko tržište rada sve više zavisi od stranih radnika, a državljani Srbije trenutno su među najbrojnijima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje (HZMO) sa početka 2026. godine, u Hrvatskoj je zaposleno oko 25.000 radnika iz Srbije, a tokom letnje turističke sezone taj broj dodatno raste.
Radnici iz Srbije trenutno su treća najveća grupa stranih zaposlenih u Hrvatskoj, odmah iza radnika iz Bosne i Hercegovine i Nepala. Hrvatski poslodavci ističu da su posebno traženi zbog poznavanja jezika i lakšeg prilagođavanja poslu, naročito u ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Dok hrvatski turizam profitira zahvaljujući dolasku iskusnih radnika, poslodavci u Srbiji suočavaju se sa sve većim problemima. Ugostitelji u Beogradu upozoravaju da tokom leta ostaju bez kvalitetnog kadra jer veliki broj konobara, kuvara i drugih radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku. Zbog toga pojedini restorani rade smanjenim kapacitetom ili vikendom čak zatvaraju lokale.
Bolje plate i uslovi rada glavni su razlog zbog kojeg radnici biraju Hrvatsku umesto drugih sezonskih destinacija poput Crne Gore.
Glavna urednica portala Magazin Biznis Radojka Nikolić navodi da su viši životni standard u Hrvatskoj i članstvo te zemlje u Evropskoj uniji ključni razlozi zbog kojih sve više građana Srbije odlazi tamo da radi.
– Članstvo Hrvatske u EU omogućava veću slobodu kretanja i sigurnije uslove rada, zbog čega se mnogi radnici vraćaju iz godine u godinu – objašnjava Nikolić.
Odlazak radnika stvara ozbiljan pritisak na srpsku ekonomiju, koja se već dugo suočava sa odlaskom stručnjaka u zapadne zemlje. Novinar Miša Brkić upozorava da obrazovani kadrovi i dalje najviše odlaze u SAD i Veliku Britaniju, dok lekari i medicinsko osoblje najčešće biraju Sloveniju i Nemačku
Posledice su posebno vidljive u zdravstvu.
– Srbija ulaže u opremu i objekte, ali nema dovoljno ljudi koji bi radili u tim ustanovama – upozorava Brkić.
Ipak, postoje i određeni pozitivni efekti za srpsku ekonomiju. Radnici koji rade u inostranstvu deo zarađenog novca šalju porodicama u Srbiju, što povećava potrošnju i utiče na rast ekonomije.
Međutim, domaće kompanije sve teže pronalaze kvalifikovane radnike, posebno zanatlije poput vodoinstalatera, električara i građevinskih majstora. Zbog manjka radne snage, poslodavci su primorani da stalno povećavaju plate kako bi zadržali zaposlene.
Podaci Eurostata za period od 2013. do 2024. godine pokazuju da je Hrvatska postala najpoželjnija destinacija za radnike iz Srbije. Od skoro pola miliona ljudi koji su se iselili u zemlje Evropske unije, više od 54.000 otišlo je upravo u Hrvatsku, dok je u Nemačku otišlo oko 45.000 građana Srbije.
Veliki uticaj imaju sličan jezik i kultura, zbog čega se radnici iz Srbije lakše odlučuju za život i posao u Hrvatskoj.
Istovremeno, Srbija pokušava da nadoknadi nedostatak radnika dolaskom ljudi iz Pakistana, Sirije, Iraka i Turske, čime se tržište rada na Balkanu ubrzano menja.
Prema poslednjim podacima, Hrvatska je od 1. januara do 30. aprila 2026. godine izdala ukupno 64.775 dozvola za boravak i rad, a građanima Srbije odobreno je 9.375 dozvola.
Glas javnosti/ T01S
SKINI APLIKACIJU
