Komemoraciji prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić i najviši zvaničnici Republike Srpske, a vlade RS i Srbije zajednički organizuju ovaj događaj.
Položeni su venci i cveće na grobno polje „Topole”, a venac ispred delegacije Srbije položio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. U delegaciji su i ministri Bratislav Gašić, Nenad Vujić, Jagoda Lazarević, Milica Đurđević Stamenkovski.
Vence su položili i delegacija Republike Srpske na čelu sa predsednikom Sinišom Karanom, delegacije SAD na čelu sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika za praćenje i borbu protiv antisemitizma Jehudom Kaplounom, Izraela koju predvodi savetnik u ambasadi te zemlje Isak Grin, Udruženje bivših logoraša iz Drugog svetskog rata, delegacija Roma i predstavnici diplomatskog kora.
Patrijarh Srpski Porfirije služio je parastos žrtvama genocida koje su ustaše sprovodile nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. On je rekao da je Donja Gradina mesto osvećeno suzama i molitvom.
Posle patrijarharabin Isak Asiel, je podsetio na ljudske priče i stradanja u Novom Sadu, Staroj Gradiški, Treblinki i govorio je i o pozadini Hitlerovog konačnog rešenja, kao i sporoj reakciji u celom svetu na uništenje jevrejskog naroda.
Predstavnik Romske zajednice Miloš Acković je kazao da za za Rome Donja Gradina nije samo istorijski lokalitet, već otvorena rana njihovog bića i simbol istrebljenja koje je pokušalo da ugasi njihovu pesmu, jezik i postojanje.
Predsednik Republike Srpske, Siniša Karan je rekao je da je Donja Gradina sveta zemlja, i da je logor smrti Jasenovac večna opomena čovečanstvu.
Predsednik Izraela Isak Hercog je u poruci, koju je povodom obeležavanja 81. godišnjice proboja poslednje grupe logoraša u Spomen-području Donja Gradina, pročitala izraelska ambasadorka u BiH Galit Peleg, rekao da mu je „čast, iako u tužnim okolnostima”, da se „ponovo obrati uoči ove teške godišnjice zla počinjenog u živopisnom mestu Donja Gradina”.
„Nacisti i njihove revnosne pristalice ubili su naše pretke, Jevreje, Srbe, Rome i druge. Njihov jedini zločin bio je što su se usudili da postoje”, istakao je Hercog.
On je istakao da ovo mesto danas predstavlja surov podsetnik na stravičnu brutalnost koja je počinjena u ime mržnje.
Glas javnosti/P02S