U tom kontekstu pominje se i sadašnji komandant Žandarmerije Radoslav Repac, koji je tada bio komandant Policijske brigade. Portal Nova.rs pokušao je da sazna od Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu da li je Repac saslušan u okviru istrage, ali do objavljivanja teksta odgovor nije stigao.
Prema navodima Radara, nekoliko dana pre protesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova održavani su sastanci na kojima je Repac navodno pitao direktora policije Dragana Vasiljevića šta treba uraditi sa tehničkim sredstvima za razbijanje demonstracija, među kojima je bio i LRAD. Ovaj uređaj nije predviđen kao zakonito sredstvo prinude u Srbiji, jer njegova upotreba nije regulisana zakonom. Podsetimo, vlast je 2022. pokušala da izmenama Zakona o policiji legalizuje ovakve uređaje, ali je predlog povučen nakon reakcija javnosti.
Uprkos tome, istraživački novinari su kasnije otkrili da su takvi uređaji ipak nabavljeni. Nakon incidenta na protestu ministar policije Ivica Dačić najpre je tvrdio da policija nema LRAD, zatim da ih ima ali da su u magacinu, da bi se potom pojavila fotografija tog uređaja na policijskom vozilu kod Skupštine Srbije upravo 15. marta. Dačić je potom naveo da policija te uređaje koristi samo za upozorenje.
Istraga još traje, a tužilaštvo i dalje saslušava građane koji su se žalili na zdravstvene tegobe nakon protesta. Tokom šesnaestominutne tišine kojom su demonstranti odavali počast žrtvama pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, među okupljenima je iznenada nastala panika i stampedo zbog neobičnog zvuka koji su mnogi opisivali kao snažan mehanički šum ili talas vazduha. Hiljade ljudi kasnije je prijavilo simptome poput zujanja u ušima, vrtoglavice i nelagodnosti.
Međunarodna organizacija Earshot pokušala je da rekonstruiše zvuk na osnovu više od 3.000 svedočenja građana, dok je Evropski sud za ljudska prava u aprilu prošle godine izrekao privremenu meru kojom je upozorio da se takvi uređaji ne smeju koristiti za kontrolu okupljenih građana, jer njihova upotreba nije zakonita i može imati ozbiljne zdravstvene posledice.
Radar je objavio i detalje o dešavanjima u policiji tokom samog protesta. Navodi se da je Radoslav Repac više puta kontaktirao komandni centar policije i tražio intervenciju tvrdeći da policija trpi napade kamenicama i flašama. Plan je navodno bio da se demonstranti razbiju formacijom „vulkan“, odnosno specijalnom taktikom Policijske brigade i Žandarmerije. Međutim, prema tim navodima, načelnik Policijske uprave za Beograd Veselin Milić odgovorio je Repcu da se smiri i da nema potrebe za intervencijom.
Repac je dugogodišnji pripadnik policije, rođen 1981. godine u Bihaću, a karijeru je započeo u Policijskoj stanici Savski venac. U Policijskoj brigadi bio je od 2006. godine, a krajem 2025. unapređen je na mesto komandanta Žandarmerije. U javnosti se ranije pominjao i zbog postupanja policije na studentskim protestima i drugim incidentima.
U tekstu se pominje i Veselin Milić, načelnik Policijske uprave za grad Beograd, koji je na toj funkciji bio u dva mandata i ranije radio kao savetnik predsednika Srbije za borbu protiv kriminala. Tokom studentskih protesta nije se javno obraćao, a u centru pažnje javnosti bio je i nakon tragedije u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“, kada je na konferenciji za medije pokazao spisak potencijalnih žrtava koji je kasnije emitovan na televizijama, što je izazvalo oštre reakcije javnosti.