Dokumentacija do koje su novinari došli pokazuje da je saradnja između Vučića i nemačkih institucija daleko prevazilazila formalne nadležnosti predsednika Srbije. Nemačko Ministarstvo privrede i energetike je 2020. godine sa Vučićem potpisalo sporazum o „institucionalnom partnerstvu“, a Heskens je određen kao ključna kontakt tačka između dve strane.
Prema dokumentima, projekat Jadar bio je jedan od glavnih prioriteta ovog partnerstva. Još od 2020. godine nemačke institucije razmatrale su mogućnost da litijum iz Srbije postane važan resurs za evropsku proizvodnju baterija i razvoj električne mobilnosti. U izveštajima se navodi da bi eksploatacija litijuma i proizvodnja baterija mogli da postanu osnova strateškog saveza Srbije i Nemačke.
Posebnu pažnju izazivaju dokumenti koji sugerišu da vlasti Srbije nikada nisu trajno odustale od projekta Jadar, uprkos odluci iz 2022. godine kojom je projekat formalno zaustavljen nakon velikih građanskih protesta. Već mesec dana nakon izbora iste godine, Vučić je sa tadašnjim nemačkim kancelarom Olafom Šolcom razgovarao o nastavku projekta, uprkos protivljenju dela javnosti.
Tokom 2024. godine saradnja je dodatno intenzivirana. Potpisivanje Memoranduma o strateškom partnerstvu Srbije i Evropske unije u oblasti kritičnih sirovina, kojem je prisustvovao i Šolc, mesecima je pripremano kroz saradnju nemačkih institucija i Vučićevog kabineta. Dokumenti pokazuju da je događaj unapred planiran kao zvanični „restart“ projekta Jadar.
Nemačka podrška nije stala ni tokom političkih turbulencija u Srbiji. Tokom 2025. godine Berlin je obezbedio oko 4,9 miliona evra za podršku projektu Jadar kroz jačanje kapaciteta državnih institucija, procene uticaja na životnu sredinu i podršku pregovorima sa kompanijom Rio Tinto. Istovremeno su organizovane posete nemačkih stručnjaka i rudarskih kompanija Srbiji.
U dokumentima se navodi da je Rio Tinto bio zadovoljan saradnjom sa srpskim institucijama i da je planirao početak izgradnje rudnika tokom 2026. godine, dok je eksploatacija bila predviđena za kraj 2028. ili početak 2029. godine.
Pored pitanja litijuma, izveštaji pokazuju da je Heskens godinama imao značajnu ulogu u privlačenju nemačkih investicija. Nemačke kompanije danas zapošljavaju oko 80.000 radnika u Srbiji, dok je trgovinska razmena dve zemlje od 2020. godine gotovo udvostručena.
Međutim, stručnjaci upozoravaju na problematičnu prirodu ovakve saradnje. Izvršni direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić ocenjuje da je sporno što se kabinet predsednika bavi poslovima koji su u nadležnosti vlade i ministarstava. Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber smatra da ovakav model saradnje predstavlja primer „stabilokratije“, odnosno podrške autoritarnim liderima zarad političkih i ekonomskih interesa.
Istraživanje BIRN-a i Špigla otvara brojna pitanja o ulozi nemačkih institucija u Srbiji, transparentnosti donošenja odluka i stvarnim planovima za projekat Jadar, koji i dalje ostaje jedna od najspornijih tema u zemlji.
Glas javnosti/BIRN