Za akciju protiv Irana Tramp nije tražio odobrenje Kongresa, što je naišlo na kritike pristalica opozicione Demokratske stranke.
Istovremeno, najnoviji sukob doveo je do povlačenja paralela sa sličnim odlukama prethodnih američkih administracija.
„Što se tiče samih vojnih operacija, najveća sličnost je sa Kosovom, kada je Srbija bombardovana 78 dana, u nadi da će se srpske snage povući, a istovremeno i potkopati režim Slobodana Miloševića", ocenjuje Arkila.
Vojna operacija Severnoatlanskog saveza počela je 24. marta 1999. godine, a povod za intervenciju bio je progon Albanaca na Kosovu koji su sprovodile bezbednosne snage Srbije.
„Efikasnost vazdušne kampanje tada je bila daleko manja, znatno manja šteta je naneta snagama SR Jugoslavije, a Milošević je još godinu dana opstao na vlasti", dodaje američki analitičar koji je tada radio u Ministarstvu odbrane SAD.
Pored vojnog aspekta i pitanja poštovanja međunarodnog prava, otvara se i dilema dugoročnih efekata ovakve vrste akcije SAD i Izraela protiv Irana.
Nastavljajući poređenje se NATO akcijom na Kosovu 1999, Arkila vidi sličnost u tome što u Iranu postoji, kako kaže, značajan broj stanovnika koji su protivnici vlasti.
„Većina ljudi na Kosova je želela da srpske snage odu, a bilo je i mnogo protivnika Miloševića u samoj Srbiji".
Ali pitanje je li će antirežimski elementi u Iranu moći da iskoriste ovu priliku da sruše teokrate.
„Vlast u Iranu je mnogo više od ajatolaha i nekoliko vojnih vođa - imaju stotine hiljada tvrdokornih pristalica", smatra Arkila, danas vanredni profesor na Pomorskoj školi za postdiplomske studije u Montreju u Kaliforniji.