Iako Kremlj još uvek ne izlazi sa konačnim spiskom zvanica, čekajući poslednje zvanične potvrde, već sada je jasno da će ovogodišnja proslava biti svojevrsni diplomatski mozaik u kojem se prepliću tradicionalno savezništvo i novi geopolitički izazovi.
Okosnicu međunarodnih gostiju činiće lideri zemalja iz neposrednog ruskog okruženja. Među prvima je svoj dolazak, u direktnom razgovoru sa Vladimirom Putinom, potvrdio beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko. Uz njega, u Moskvi se očekuju i najviši zvaničnici Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana, čime se potvrđuje važnost koju ovaj datum zauzima u postsovjetskom prostoru. Na listi gostiju nalaze se i lideri Abhazije i Južne Osetije, kao i predsednik Azerbejdžana.
Međutim, ono što ovu paradu čini posebno značajnom u međunarodnim okvirima jeste očekivani dolazak lidera zemalja Globalnog juga i BRIKS-a. Prema preliminarnim izveštajima koje prenose ruski mediji, na svečanoj bini trebalo bi da se nađu kineski predsednik Si Đinping, indijski premijer Narendra Modi i brazilski lider Luiz Inasio Lula da Silva. Njihovo prisustvo dodatno potcrtava ruska nastojanja da pokaže kako politika izolacije, koju zagovara Zapad, nema univerzalni domet.
Balkan će, kao i prethodnih godina, imati svoje predstavnike. Uprkos stalnim pritiscima iz Brisela i upozorenjima koja stižu od evropskih zvaničnika, poput Kaje Kalas koja je naglasila da će ovakve posete imati svoje posledice, očekuje se dolazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Nameru da prisustvuje proslavi potvrdio je i lider SNSD-a Milorad Dodik. Zanimljivo je da evropsku političku porodicu u Moskvi neće predstavljati samo Srbi, već se očekuje i dolazak slovačkog premijera Roberta Fica, koji nastavlja da prkosi dominantnom narativu Evropske unije po pitanju odnosa sa Rusijom.
Sa druge strane, kontrast ovim okupljanjima čini „tišina” sa Zapada. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Nemačka i ove godine ignorišu poziv, dok su baltičke države otišle korak dalje. Litvanija, Letonija i Estonija ne samo da su odbile učešće, već su zatvorile svoj vazdušni prostor za delegacije koje putuju ka Moskvi, primoravajući ih na duge zaobilazne rute. Ukrajina je, očekivano, pozvala na opšti bojkot, karakterišući događaj kao propagandni čin.
Dok se konačni spisak brusi, Moskva se sprema da uz zvuke vojnih marševa i prikaz borbene tehnike još jednom pošalje poruku o svojoj ulozi u istoriji, ali i u savremenom svetu koji se neumitno menja. Spisak gostiju, koliko god bio promenljiv do samog jutra 9. maja, već sada jasno oslikava nove linije podela, ali i mostove koji su preživeli uprkos svim političkim burama.
Glas javnosti/P02S