Kako je naveo u intervjuu za list „Nova“, postoji sumnja i na još četiri takve liste, a procena je da se radi o problemu koji je već godinama prisutan u izbornom procesu u Srbiji. Nedeljkov objašnjava da se zaključci ne zasnivaju na pretpostavkama, već na više jasnih kriterijuma.
Jedan od ključnih pokazatelja, prema njegovim rečima, jeste izborni istorijat pojedinih lista. Kako kaže, određene političke opcije pojavljuju se iznenada, bez ikakvih prethodnih aktivnosti u javnosti, bez vidljive infrastrukture ili mreže aktivista, a ipak uspevaju da prikupe veliki broj potpisa za kandidaturu. Na samim izborima, međutim, takve liste često dobijaju znatno manje glasova nego što su prikupile potpisa podrške.
Nedeljkov ističe i da prikupljanje potpisa za ove liste najčešće prolazi gotovo neprimećeno, što otvara sumnju da je taj posao za njih obavila vladajuća stranka. U pojedinim slučajevima, dodaje, na listama se pojavljuju i osobe koje imaju veze sa SNS.
Kao dodatni indikator navodi i manipulacije u nazivima lista, koje mogu da zbune birače i nanesu štetu političkim akterima koji zaista postoje na političkoj sceni. Na ovim izborima, kaže, uočeno je korišćenje reči „studenti“ u nazivima lista koje nemaju nikakve veze sa studentskim pokretom. Takođe, registrovane su i liste nacionalnih manjina u sredinama u kojima, prema dostupnim podacima, gotovo da nema pripadnika tih zajednica.
Prema njegovim rečima, cilj kandidovanja takvih lista je višestruk. S jedne strane, tvrdi Nedeljkov, vlast pokušava da oteža ili onemogući kandidovanje stvarne političke konkurencije, dok se istovremeno kroz fantomske liste stvara privid političkog pluralizma. Kao primer navodi odluku Opštinske izborne komisije u Knjaževcu, za koju kaže da je doneta nezakonito.
On dodaje da ovakve liste mogu da privuku i određeni broj glasova birača koji su dovedeni u zabludu sličnim nazivima. Osim toga, fantomske liste omogućavaju vladajućoj strukturi da obezbedi većinu u izbornim komisijama i biračkim odborima.
Iako se u javnosti često govori o „izbornoj krađi“, Nedeljkov navodi da posmatračke organizacije retko koriste taj izraz jer smatraju da on pojednostavljuje i zamagljuje kompleksne mehanizme kojima se, prema njihovoj oceni, narušava integritet izbora – i to ne samo na sam dan glasanja, već i tokom čitavog izbornog procesa.
Govoreći o mogućim zloupotrebama glasanja van biračkog mesta, Nedeljkov je naveo da zakon predviđa tu mogućnost kao izuzetak, ali da povećan broj takvih zahteva na pojedinim biračkim mestima može predstavljati signal za oprez. Ipak, naglašava da eventualne zloupotrebe mogu biti sprečene ukoliko birački odbori rade u skladu sa pravilima.
On je istakao i značaj dobre kontrole izbora, navodeći da je za pokrivanje svih biračkih mesta u Srbiji potrebno više od 16.000 obučenih kontrolora.
CRTA je, kako kaže, tokom prve nedelje marta zabeležila i više od 70 poseta visokih državnih funkcionera mestima u kojima se održavaju lokalni izbori. Među njima je i premijer, a Nedeljkov tvrdi da funkcioneri često dolaze u svojstvu državnih zvaničnika, dok istovremeno učestvuju u promotivnim aktivnostima vladajuće stranke.
Prema njegovim rečima, predizborne kampanje na lokalnom nivou često se pretvaraju u svojevrsne „festivale asfaltiranja“, gde se projekti finansirani javnim novcem predstavljaju kao zasluga stranke na vlasti.
Nedeljkov podseća i da međunarodne organizacije, uključujući ODIHR, godinama ukazuju na problem brisanja granice između države i partije u Srbiji, što se, prema njegovoj oceni, ponavlja i u ovom izbornom ciklusu.
Glas javnosti/N07S