Cilj tzv. zakona o „industrijskom ubrzanju", koji predvodi potpredsednik Evropske komisije Stefan Sežurne, je očuvanje i dekarbonizacija ključnih industrijskih sektora koji, poput automobilske industrije, strahuju da bi kineska konkurencija mogla da ih potisne, dok se već suočavaju sa izazovima zelene tranzicije i veoma visokim cenama energenata u Evropi.
Ključna odredba teksta predviđa uvođenje „evropske preferencije", mere koja je dugo bila tabu u Evropi zbog svog protekcionističkog karaktera, , prenosi Figaro i dodaje da je cilj da se kompanije u strateškim sektorima obavežu da deo proizvodnje obavljaju u Evropi ili da se snabdevaju lokalnim komponentama, ukoliko koriste javna sredstva.
Radi se o mehanizmu inspirisanom sličnim zakonima u SAD-u i Kini, kako je istakao Sežurne u autorskom tekstu koji je potpisalo hiljadu evropskih poslovnih lidera.
Ipak, predstavljanje zakona, prvobitno planirano za kraj 2025. godine, više puta je odlagano zbog neslaganja među državama članicama, ali i unutar same Komisije, oko njegove svrhe, obima i ograničenja.
Ova pitanja su poslednjih meseci bila predmet intenzivnih rasprava među državama članicama, iako je osećaj hitnosti na kraju naveo i najrezervisanije Nemačku i nordijske zemlje, da podrže inicijativu „Proizvedeno u Evropi", uz uslov da mera bude strogo ciljana.
Evropska komisija je zato ublažila prvobitne ambicije u vezi sa listom obuhvaćenih sektora, pa tako predlog predviđa obavezu korišćenja čelika sa niskim emisijama ugljenika u građevinskim i infrastrukturnim projektima finansiranim javnim sredstvima, ali bez zahteva da taj čelik bude proizveden u Evropi.
Takvo rešenje oštro je kritikovala organizacija evropskih proizvođača čelika Eurofer. U tekstu se ne pominje ni obaveza lokalnog sadržaja za hemijsku i plastičnu industriju.
S druge strane, automobilski sektor trebalo bi da bude obuhvaćen merama, kao i tehnologije za proizvodnju energije sa niskim emisijama ugljen-dioksida, poput solarnih panela i baterija.
Najspornije je koje bi zemlje bile obuhvaćene oznakom „Proizvedeno u Evropi". Berlin i druge prestonice insistirale su da kompanije koje proizvode u pojedinim partnerskim zemljama ne budu isključene iz mehanizma, kako bi se izbegle trgovinske odmazde i poremećaji u lancima snabdevanja. Zemlje koje održavaju bliske odnose sa EU, poput Britanije, Turske, Japana i Švajcarske, nadaju se takvom povlašćenom tretmanu
Glas javnosti/P02S