Tokom druge polovine aprila 2026. godine, ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči vodio je intenzivne diplomatske aktivnosti kroz telefonske razgovore sa brojnim državnicima.
Uključujući predstavnike Iraka, Pakistana, Rusije, Francuske, Japana i drugih zemalja.
Pored toga, realizovao je i važne posete Pakistanu, Omanu i Rusiji. U Moskvi su vođeni razgovori sa predsednikom Vladimirom Putinom i ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, gde su razmatrana regionalna pitanja i odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Iran planira značajno unapređenje obrazovnog sistema kroz uvođenje veštačke inteligencije u škole. Program obuhvata učenike od sedmog do desetog razreda, koji će učiti osnove AI tehnologija, dok će nastavnici biti obučeni za njihovu primenu u nastavi.
Cilj ove reforme je stvaranje kadrova prilagođenih savremenom tržištu rada i budućim ekonomskim potrebama zemlje.
Ratna dešavanja ostavila su ozbiljne posledice na naučnu i obrazovnu infrastrukturu Irana. Ukupno 32 univerziteta i istraživačka centra pretrpela su oštećenja, dok su pojedine institucije pretrpele značajne gubitke.
Takođe, prijavljena je i šteta u životnoj sredini usled razaranja industrijskih objekata i eksplozija naftnih tankera. Državni organi rade na brzom oporavku i obnovi.
Grupa od 239 turskih profesora i naučnika osudila je napade na iranske univerzitete, nazivajući ih „zločinom protiv znanja i čovečanstva“.
U saopštenju se naglašava da univerziteti treba da ostanu bezbedna mesta van dometa ratnih dejstava, uz poziv međunarodnim organizacijama da preduzmu mere zaštite obrazovnih institucija.
Napad na Pasteurov institut u Iranu ocenjen je kao „međunarodna katastrofa“. Oštećene su ključne laboratorije, uključujući sektore za virusologiju, bakteriologiju i parazitologiju.
Uprkos materijalnoj šteti, istaknuto je da naučni potencijal zemlje ostaje očuvan zahvaljujući stručnosti istraživača.
Iran beleži rast izvoza proizvoda zasnovanih na znanju, dok se najveći deo trgovine odvija sa azijskim zemljama.
Istovremeno, kroz ključne luke prošli su milioni tona robe, što ukazuje na stabilnost logističkog sistema uprkos ratnim okolnostima.
Kapacitet obnovljivih izvora energije u Iranu premašio je 4.500 megavata, uz planove za dodatna ulaganja u solarne i vetroelektrane ukupnog kapaciteta od 15.000 megavata.
Ovaj razvoj ukazuje na dugoročnu strategiju smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva.
Nacionalni timovi beleže dobre rezultate u rukometu i fudbalu na pesku, dok se fudbalska reprezentacija priprema za Svetsko prvenstvo 2026.godine.
Priroda i životna sredina
Jezero Urmija pokazuje znake oporavka zahvaljujući povećanim padavinama. Nivo vode porastao je za oko jedan metar, a značajan deo površine je ponovo ispunjen vodom.
Kulturni život se nastavlja uprkos izazovima. Najavljeno je održavanje Sajma knjiga u Teheranu u onlajn formatu, kao i brojni umetnički i muzički događaji.
Takođe, obeležen je dan velikog pesnika Sadija, čime se ističe značaj kulturnog nasleđa Irana.
U dokumentu je predstavljen i tradicionalni recept za „Sateri polo“, jelo od pirinča sa šargarepom, mesom, suvim grožđem i šafranom. Ovo jelo je karakteristično za region Horasana i često se priprema za posebne prilike.
Izveštaj prikazuje sveobuhvatan pregled situacije u Iranu tokom druge polovine aprila 2026. godine, obuhvatajući političke, ekonomske, kulturne i društvene aspekte.
Poseban akcenat stavljen je na posledice rata, ali i na napore države da očuva stabilnost, unapredi razvoj i održi međunarodnu saradnju.
Glas javnosti