Prema najnovijim podacima Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti, prijavljeno je oko 395 sumnjivih slučajeva i 106 smrtnih ishoda povezanih sa epidemijom, uglavnom u zdravstvenim zonama Mongvalu, Rvampara i Bunija u provinciji Ituri, na istoku DR Konga. U Ugandi su potvrđena dva slučaja, od kojih je jedan završen smrtnim ishodom, kod osoba koje su doputovale iz DR Konga.
Svetska zdravstvena organizacija proglasila je 17. maja epidemiju izazvanu virusom ebole soja Bundibugio u DR Kongu i Ugandi vanrednom situacijom u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja. SZO je, međutim, naglasila da ova situacija još ne ispunjava kriterijume za pandemijsku vanrednu situaciju.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da za soj Bundibugio, za razliku od nekih drugih oblika ebole, ne postoji odobrena specifična vakcina niti posebna terapija, pa se odgovor zasniva na ranom otkrivanju slučajeva, izolaciji obolelih, praćenju kontakata, bezbednim sahranama i strogoj kontroli infekcije u zdravstvenim ustanovama. SZO je upozorila i na smrtne slučajeve među zdravstvenim radnicima, što ukazuje na mogući prenos u medicinskim ustanovama.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su da je jedan Amerikanac, koji je bio izložen virusu tokom rada sa pacijentima u DR Kongu, pozitivan na ebolu, kao i da se organizuje njegovo prebacivanje na lečenje u Nemačku. Istovremeno, američke vlasti uvele su pojačani zdravstveni nadzor za putnike iz pogođenih područja i ograničenja za pojedine putnike koji su prethodnih dana boravili u DR Kongu, Ugandi ili Južnom Sudanu.
Epidemija se pojavila u trenutku kada globalni zdravstveni stručnjaci ponovo upozoravaju da svet, uprkos iskustvu sa kovidom 19 i prethodnim epidemijama ebole, nije postao bezbedniji od pandemijskih pretnji. U novom izveštaju Odbora za praćenje globalne spremnosti, tela koje su osnovali Svetska zdravstvena organizacija i Svetska banka, navodi se da su epidemije zaraznih bolesti sve češće i da izazivaju sve veće zdravstvene, ekonomske i društvene posledice.
U izveštaju se upozorava da ulaganja u pripremu za pandemije ne prate rast rizika, dok geopolitičke podele, klimatske promene, migracije, pad poverenja u institucije i širenje dezinformacija dodatno slabe sposobnost država da brzo reaguju. Kao jedan od najozbiljnijih problema navedeno je i to što razvojna pomoć opada na nivo koji nije viđen od 2009. godine.
Stručnjaci zato ponovo koriste i pojam „Bolest X”, kojim se ne označava konkretan virus, već mogućnost da se pojavi novi, još nepoznati patogen, najverovatnije zoonoznog porekla, odnosno bolest koja sa životinja prelazi na ljude. U tom kontekstu zdravstvene organizacije posebno prate ebolu, mpoks, ptičji grip, Oropuše virus i druge infekcije sa potencijalom za širenje.
Najveća epidemija ebole do sada, u Zapadnoj Africi od 2014. do 2016. godine, odnela je više od 11.000 života. Upravo to iskustvo bilo je jedan od razloga za formiranje globalnih mehanizama praćenja spremnosti, ali najnovija kriza u Kongu i Ugandi pokazuje da je sistem i dalje daleko od otpornog. Afrika CDC je zbog toga proglasio vanrednu situaciju javnog zdravlja od kontinentalnog značaja i pozvao na koordinisan odgovor, brzu mobilizaciju resursa i pojačan nadzor u susednim zemljama.
Glas javnosti/ T01S