Kristijan Šmit je nemački državljanin kog je Savet za sprovođenje mira imenovao 2021. da vodi Bosnu i Hercegovinu, piše Vašington tajms i pojašnjava da je reč o zapadnoevropskom birokrati, kojeg su drugi postavili, a koji ima pravo da govori vladi šta treba da radi.
"Da, dobro ste pročitali. Zapadnoevropski birokrata koga su postavile druge birokrate ima pravo da govori vladi šta da radi. Razmislite o tome malo", navodi se u tekstu pod naslovom "Republika Srpska zaslužuje nezavisnost".
Urednik Vašington tajmsa Anat Hartman u tekstuukazuje na nedavni intervju predsednika SNSD Milorada Dodika koji je za taj medij rekao da je vreme da Republika Srpska potvrdi svoje pravo na samoopredeljenje i da šansu za to vide u mandatu američkog predsednika Donalda Trampa.
"U međunarodnim odnosima dolazi trenutak kada razgovori više ne funkcionišu. Sa nezavisnošću, svi bi bili u miru. Niko ne bi mogao ništa da nameće drugima. Nikada nismo pokušavali da živimo jedni pored drugih. Dozvolite nam da sami donosimo odluke. Mandat predsednika Trampa je naša šansa za nezavisnost", rekao je tada Dodik.
Podseća se da je Sud BiH Dodika 2025. osudio na zatvorsku kaznu od godinu dana, koju je potom preinačio u novčanu i zabranio mu obavljanje funkcije predsednika Republike šest godina i precizira da je presuda izrečena, jer Dodik nije sproveo odluku koju je Šmit doneo.
"Na spoljnom zidu iranske Ambasade u Sarajevu istaknuto je mesto gde piše: U znak sećanja na iranske muškarce koji su žrtvovali svoje živote za mir u BiH". Ove reči bi mogle iznenaditi Amerikance, od kojih mnogi verovatno ne znaju za dugu istoriju prodora islamističkog sveta na Balkan", piše Hartman i pojašnjava da su "Srbima u Republici Srpskoj - koja, zajedno sa Federacijom BiH, čini BiH od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine veze regiona sa ekstremizmom su dobro poznate".
Autor teksta ukazuje da im je Dodik rekao da Muslimani preuzimaju crkve, da se podstiču radikalna grupe u regionu, kao i da ih plaćaju isti oni koji finansiraju Islamsku državu.
"Evo još nečega što većina Amerikanaca možda ne zna, početkom 2010-ih, stotine bosanskih muslimana pridružilo se Islamsko- radikalizovanihtovanoj od strane dobro podmazane propagandne mašinerije. Mnogi su se kasnije vratili na Balkan", navodi Hatman.
Podseća na navode iz Izveštaja atlantske inicijative iz 2025. godine u kojem, između ostalog, piše:
"Povratak stranih boraca iz Sirije i Iraka, prekaljenih u borbama, veštih u rukovanju oružjem i eksplozivom, i ideološki radikalizovanih predstavlja direktnu pretnju ne samo bezbednosti BiH, već i regiona i šire".
Podsetivši na reči Dodika da su "neki od njih bili obučeni u Sarajevu pre nego što su otišli na Bliski istok", Hatman konstatuje da je Iran, "prema natpisu na spoljnjem zidu Ambasade u Sarajevu, poslao borce i oružje da bi pomogao bosanskim muslimanima protiv Srba tokom rata u BiH nakon raspada Jugoslavije 1991. godine.
Vašington UPI izvestio 1993. godine, nekoliko hiljada pripadnika Iranske revolucionarne garde bori se zajedno sa bosanskim muslimanima u pokušaju Teherana da uspostavi fundamentalističko uporište u Evropi", podseća takođe Hatman i ukazuje da "sada Srpska mora da žanje ono što pravi vernici nikada nisu prestali da seju".
Vašinton tajms piše i da je u januaru ove godine Federacija BiH jednostavno proglasila za "državnu imovinu" dva groblja Srpske pravoslavne crkve, kapelu i crkvu povezane sa grobljima i još jednu crkvu. Srbi u tom području, uključujući parohiju Srpske pravoslavne crkve, saznaju za taj potez iz medijskih izveštaja, što je Dodik okvalifikovao kao "potez koji je u skladu sa rastućim ekstremizmom i podjednako rastućim poštovanjem prema tom ekstremizmu u regionu".
Sve to je, piše Vašington tajms, glavni razlog da nezavisnost Republike Srpske mora uskoro doći. Dodik i njegovi saveznici, dodaje Hatman, traže priznanje tri države u BiH: jedne za Srbe, druge za Hrvate i treće za Bošnjake. Citirajući Dodika navodi da je "BiH razbijeno društvo", da je oduvek bila podeljena i da je "bila propala od svog osnivanja".
Glas javnosti/R06S