Čovek u Grobu 43, koji se možda bavio obradom metala, sahranjen je sa raznim zlatnim artefaktima, uključujući zlatne ogrlice, narukvice, minđuše i priveske; male, zlatne diskove koji su nekad bili pričvršćeni za njegovu odeću; sekiru sa drškom obloženom zlatom; kao i zlatnu futrolu za penis.
Ukupno su arheolozi pronašli više od šest kilograma zlata na groblju u Varni. Staro do 6.600 godina, ovo blago predstavlja najstarije dokaze da su ljudi obrađivali zlato.
Arheolozi još nisu sigurni zašto je obrada zlata razvijena na Balkanu pre više od šest milenijuma tokom bakarnog doba (otprilike od 4500. do 3000. godine pre nove ere), iako bi to moglo biti povezano sa nizom inovacija u rudarstvu, metalurgiji i trgovini na daljinu koje su se dogodile tokom ovog periodu, kažu iz Arheološkog muzeja Varne, gde se nalazi ova kolekcija zlata.
„Groblje u Varni ilustruje ranu fazu pojave klasno podeljenog društva, prototip društvene i političke strukture. Kao atributi koji označavaju društveni status njihovih vlasnika, zlatni predmeti su bili sveti i simbolični, a ne pokazatelji bogatstva“, kažu predstavnici Muzeja.
Mali broj ljudi sahranjenih na groblju u Varni sa izvanrednim količinama zlata, poput čoveka u Grobu 43, verovatno su bili vođe zajednice, što možda čini Varnu jednom od najranijih civilizacija na svetu.
Glas javnosti /S04S