Rođen je 1932. godine u Peći, a umro 2008. u Beogradu. Bio je član četničke organizacije i saradnik CIA, najpoznatiji po prvoj otmici aviona u istoriji SAD, a sve to da bi se njime obrušio na sedište CK KPJ u Beogradu.
Posle nekoliko sabotaža u JNA osuđen je na 18 godina zatvora, ali je posle četiri je pobegao u Austriju. Tu je počeo da radi za CIA.
Pod nadzorom CIA u SAD je organizovao četničku organizaciju SOPO. Napadali su privredna i diplomatska predstavništva SFRJ na američkom kontinentu. Jedna od njihovih akcija bio je istovremeni napad bombama na ambasade SFRJ u Vašingtonu i Otavi, i konzulate u Njujorku, Čikagu, San Francisku i Torontu 29. januara 1967.
U intervjuima pred kraj života Kavaja je tvrdio da je nekoliko puta pokušavao atentat na Tita i da je radio kao plaćeni ubica CIA. Međutim, CIA odbacuje navode da je Kavaja radio za tu službu i dobio zadatak da ubije Tita.
U Njujork tajmsu piše da je Kavaja u novembru 1978. godine, u vreme kada je kao mehaničar radio u gradiću Peterson u saveznoj državi Nju Džersi, uhapšen, sa još pet osoba, posle istrage o bombaškom napadu na kuću jugoslovenskog diplomate u predgrađu Čikaga i kovanje zavere da se u vazduh digne jugoslovenski klub u istom gradu.
Kavaja i četvorica zaverenika su, naredne godine, pušteni na slobodu uz kauciju, ali je poslednji iz te grupe, sveštenik Stoiljko Kajević ostao iza rešetaka, što je i bio motiv za otmicu svega mesec dana kasnije.
Naime, U avion na letu između Njujorka do Čikaga Nikola Kavaja je uspeo da 20. juna 1979. unese dve bombe u pivskim flašama vezanim za noge i nekoliko štapina dinamita u torbi. Preteći da će avion dići u vazduh, on je od američkih vlasti tražio da se iz zatvora oslobodi Stoiljko Kajević. Kavaja je planirao da se avionom zabije u sedište Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (današnja palata „Ušće“), a Kajević je trebalo da mu pokaže koja je to zgrada, jer je podignuta posle Kavajinog bekstva iz zemlje. Stoiljko Kajević je, međutim, odbio da bude oslobođen i da pođe u tu avanturu.
Inače, to je bila prva uspešna otmica jednog putničkog aviona u SAD...Na aerodromu u Čikagu Nikola Kavaja je oslobodio svih 288 putnika i sve članove posade, osim pilota, kopilota i jednog detektiva. Pridružio im se i Kavajin advokat, koji je pokušao da ga nagovori da se preda. Sa četvoricom talaca, Kavaja je odleteo u Njujork i tu se ukrcao u drugi, veći avion, koji je mogao da leti do Evrope. U strahu od snajperista, vezao je za sebe detektiva i kopilota pri prelasku u drugu letelicu. Poleteli su ka Evropi i Kavaja je tada, na nagovor advokata, koji mu je rekao da Irska nema sporazum o izručenju sa SAD, sleteo tamo. Irci su ga, međutim, vratili Amerikancima, a ovi su ga u već u decembru zbog terorizma, posedovanja eksploziva i otmice aviona osudili na 40 godina robije. Pušten je na uslovnu slobodu 1997. i odmah stigao u Grčku, a odatle u Srbiju.
Umro je 2008. u svom beogradskom stanu. U televizijskoj emisiji o svetskim atentatorima u produkciji kanala Histori, Nikola Kavaja stavljen je na treće mesto, ispred čuvenog Karlosa, zvanog Šakal. SAD su ga rangirale kao sedmog teroristu u svetu.
Jedna od najkontroverznijih ličnosti srpske emigracije u Americi Boško Radonjić, šef irske mafije u Njujorku s početka osamdesetih godina prošlog veka i prijatelj mafijaškog dona Džona Gotija, bio je kum Nikole Kavaje.
-Mi antikomunisti, okupljeni oko Srpskog oslobodilačkog pokreta Otadžbina, obučavali smo se u tajnim kampovima za atentat na Josipa Broza. Moj pobratim Nikola Kavaja i ja smo vežbali snajpersko gađanje. Napravili smo paklenu mašinu, ali smo odustali od upotrebe. FBI nije imao dokaze da sam ja rukovao tim eksplozivom i sud me za to nije teretio.Da sam hteo mogao sam Tita da ubijem u Vašingtonu 1976. Ali, to nije bio interes Amerike, tako da je srpskoj emigraciji CIA preko jednog prijatelja bivšeg direktora Donovana poručila: Možete da ubijete Kardelja ili ambasadora Stanovnika, ali maršala Tita i generala Žeželja ne smete!
Kako nisam pokazivao spremnost da poslušam savet CIA, ja sam uhapšen sa mojim kumom Nikolom Kavajom. Osuđen sam za terorizam i pripremu atentata na Tita, i to je jedina robija koju sam imao u Americi. Kad je najveći američki prijatelj Tito 1980. godine umro, Amerika i CIA su se okrenuli Hrvatima, i sa njima izveli operaciju Oluja. Imam podatke da su neki naši iz Beograda dali tajno saglasnost Amerikancima da CIA i Pentagon izvedu tu operaciju. Naši su obećali Amerikancima 1995. godine da će u Srbiji da zbrinu sve srpske izbeglice iz Hrvatske i da će da podrže novu zagrebačku vlast- rekao je Boško u jednom intervjuu.
(G.J.)