SKRNAVLJENJE CRKVIŠTA I GROBLJA U MARTINOVIĆU KOD GUSINjA

O skrnavljenju crkvišta u Martinoviću i istorijatu ove crkve i mjesta razgovarali smo sa prof.dr Markom Kneževićem.

On nam je ovim povodom rekao da je Plavsko-gusinjski kraj  heterogena etnička i vjerska sredina u kojoj žive Bošnjaci, Srbi, Albanci, Crnogorci, Muslimani i drugi. Po vjeri islamci, pravoslavci i katolici. Međunacionalni i međukonfesionalni odnosi u ovom etničkom mozaiku mijenjali su se u prošlosti zavisno od političke situacije, ratova i okupacija. Okupatori su unosili podjele, razdor i antagonizme, da bi mirno vladali.

Marko kaže da je u miru suživot jedni sa drugima bio je podnošljiv, a ne rijetko i skladan i održiv. Pravi multietnički sklad zvani "bratstvo i jedinstvo" postojao je u jednopartijskom komunističkom sistemu. Tada je postojala pravna država u kojoj su pripadnici svih narodnosti i vjeroispovijesti imali jednaka prava, posebno pravo na zapošljavanje, na besplatno školovanje i besplatno liječenje, pravo na odmor i dr. Međutim, u današnjem višepartijskom sistemu od toga nema ništa. –zaključuje Knežević.

On ističe da smo poslednjih decenija svjedoci  narušavanja međuetničkih i međuvjerskih odnosa na području Gusinja od strane ekstremnih grupa i pojedinaca. Drastičan primjer je skrnavljenje crkvišta i pravoslavnog groblja u selu Martinoviće. Mještani - Albanci u tom selu već duže vrijeme sprečavaju obnovu crkve Svetog Vasilija Ostroškog - Čudotvorca, koju su njihovi preci zapalili u Drugom svjetskom ratu 1941. Od nje je ostao samo temelj zarastao u zemlju i korov. Temelj je obnovljen i na mjestu oltara postavljen krst. Nastavak radova, međutim, sprečavaju Albanci koji su krst sklonili i bacili u potok. Ometaju održavanje liturgije na temelju crkve, prijete i provociraju. Najnovija provokacija se desila 15 avgusta tekuće godine u toku predizborne kampanje. Toga dana je na nosioce liste Koalicije "Za budućnost Crne Gore" prilikom posjete ovom manastirskom imanju u Martinoviću na njih nasrnulo auto gusinjskih registarskih tablica sa vozačem iz Martinovića. –kaže Marko.

 -Crkvište, a dijelom i groblje ograđeno je metalnom ogradom. Brusilicom je ta ograda skinuta i bačena u rijeku Ljuču, gdje je pronađana i vraćena na svoje mjesto.

Upućen je zahtjev opštini Gusinje za dobijanje građavinske dozvole kako bi se nastavili radovi, ali odgovora nema. Ko zna da li će ga biti u situaciji kada se progoni SPC i sveštenstvo i kada je diskriminatorskim zakonom legalizovano otimaanju srpskih pravoslavnih svetinja - hramova. Aktuelna vlast sa takvim zakonom ohrabruje Albance da nastave sa otimanjem crkvene imovine i sprečavanjem nastavka radova na svetinji. Mještani Albanci smatraju da je crkvište sa grobljem njihova svojina, ali je nadležni Sud pravosnažno presudio da crkvena.

O istorijatu ovog naselja prof.dr Knežević, inače geograf i istraživač ovih krajeva Gornjeg Polimlja nam kaže: Od svih naselja u ovom kraju Martinoviće doživljava najveće etničke promjene. U srednjovjekovnoj srpskoj državi Nemanjića Martinoviće se zvalo Trepča. Prema turskom popisu iz 1485. selo je imalo 37 kuća u kojima su listom živjeli hrišćani - Srbi. Albanci u Martinoviću potiču od Klimenata koji su se ovamo doselili u 17 vijeku iz sjeverne Albanije (Malisorska struja). Turci su ih islamizirali i dali im zemlju iseljenih Srba.i onih koji nijesu htjeli da prime islam.

Godine 1938. u selu je živjelo 125 pravoslavnih Srba, od kojih 73 muškaraca i 52 žene. Prema popisu 1991. kada je bilo obavezno izjašnjavanje prema nacionalnoj pripadnosti, u Martinoviću je bilo 677 ili 93,8 odsto Albanaca, 24 ili 3,3 odsto Crnogoraca, 9 ili 1,2 Srba i 16,14 ostalih. Popis iz 2011. godine registrovao je u Gusinju, Crnogoraca i Srba oko šest odsto, a ostalo su Albanci, Muslimani i Bošnjaci. Za razliku od pravoslavnih sela koja doživljavaju demografski kolaps, Martinoviće bilježi demografsku ekspanziju što potvrđuju podaci da ih je u selu 1948. bilo 354, a 2003. 689 ili 48,2 odsto više. Otuda su im granice seoskog atara postale tijesne pa hoće proširenje.

Marko kaže da za razliku od mještana Martinovića, u sredinama gdje većinsko stanovništvo čine Srbi i Crnogorci čuvaju se muslimanska groblja i ostaci vjerskih objekata.. Novšićani - pravoslavci čuvaju 60 godina muslimansko groblje sa spomen obilježjima iseljenih Albanaca. Čuvaju se takva groblja i u Pepiću, Gornjoj Ržanici, Vojnom Selu i svim drugim selima.

Groblje iseljenih Albanaca u Novšiću sa ostacima džamije bilo je zapušteno i zaraslo u šumu. Prije dvije godine potomci iseljenih Albanaca sa Kosova i Metohije su ga očistili, podigli nova spomen obilježja i ogradili metalnom ogradom sa betonskom coklom. Pri tome su ogradom suzili lokalni put za zaseok Milja i prekinuli stari put prema jednom dijelu sela. Međutim niko iz sela ne pomišlja na rušenje ograde i skrnavljenje groblja. Ni vandalsko uništavanje pravoslavnih grobalja na Kosovu, niti slučaj u Martinoviću ne podstiče ih na neki vandalski čin. Nije ih podstaklo na takav čin ni rušenje pravoslavnih spomenika preminulih i ubijeniha Srba iz Novšića i Velike na Kosmetu, koji su tamo živjeli.

Pitali smo profesora Kneževića, Šta još narušava međuetničke i međuvjerske odnose u ovom kraju?

-Polarizacija na nacionalnoj i vjerskoj osnovi primjećuje zbog velike neravnomjernosti ekonomskog razvoja. Murina kao mjesni centar pravoslavnog stanovništva potpuno je zapostavljena. U poslednje vrijeme, ne računajući investicije u izgradnju novog puta Plav-Gusinje, uloženo je oko 7 miliona eura u izgradnju gradskog trga, asvaltiranje Prnjavorske ulice i rkonstrukciju Ribarske ulice u Plavu. Murina nije dobila ništa. Selektivnim zapošljavanjem, prema partijskoj pa i nacionalnohj pripadnosti, često bez konkursa, pri čemu je važnija politička podobnost kandidata i broj glasova koji je on obezbijedio na izborima od njegovih stručnih kvalifikacija i radnih sosobnosti, ugroženo je pravo na zapošljavanje. Takav način zapošljavanja najviše ide na štetu stanovništva Murinskog Polimlja.

Za razliku od ranijih kulturnih i sportskih manifestacija u kojima su učestvovali pripadnici svih nacionalnosti i vjeroispovijesti (trinajestojulski sabor na Čakoru, Potrovdanski na Ridskom jezeru, 2. avgust na Gusinjskim izvorima i dr), danas su ti skupovi postali gotovo jednonacionalni. Sve je manje učesnika iz Murinskog Polimlja na Danima borovnice u Plavu, Kulturnom ljetu u Gusinju, posebno na Skupu 2 avgusta, na Plavskim svečanostima kulture, promocijama i .drugim priredbama.-zaključuje svoju priču prof.dr Marko Knežević.

SKINI APLIKACIJU