Kada Start-stop postaje problem umesto koristi
U gradskoj vožnji, sistem može uštedeti između 0,2 i 0,4 litra goriva na 100 kilometara. Ipak, mnogi vozači ističu da odziv motora, naročito kod vozila sa manuelnim menjačem, može biti nesiguran, što umanjuje osećaj sigurnosti. Tu su i praktične posledice: klima-uređaj i grejanje prestaju sa radom kada se motor ugasi, pa se kabina leti brzo zagreva, a zimi hladi.
Pored udobnosti, tu je i tehnička strana priče. Automobili sa ovim sistemom imaju jače, ali i skuplje akumulatore, kao i ojačane startere. Ipak, učestalo paljenje i gašenje motora može dovesti do bržeg trošenja tih delova. Vožnja po gradu, sa čestim zaustavljanjima, znači stotine ciklusa dnevno, što skraćuje vek baterije i povećava troškove održavanja. Kada se na to dodaju visoka cena zamene akumulatora i komplikovanija procedura, jasno je da teoretska ušteda goriva često ne pokrije dugoročne izdatke.
Kada Start-stop ima smisla a kada ne
Iskustva pokazuju da moderni automobili sa blagim hibridnim sistemima i integrisanim starter-generatorima mogu paliti motor toliko glatko da vozač jedva primeti. U takvim slučajevima, sistem ne smeta i može doneti realne uštede, posebno ako se vozilo najviše koristi u gradskoj vožnji.
S druge strane, kod starijih vozila ili onih sa loše implementiranim Start-stop rešenjem, situacija je potpuno drugačija. Ako vozite kratke relacije ili vas sistem iritira pri svakoj vožnji, njegovo isključivanje je potpuno opravdano. Na kraju, udobnost i sigurnost u vožnji imaju prednost nad simboličnom uštedom od nekoliko decilitara goriva.
Glas javnosti/T02S