U današnjem digitalnom dobu, kada je većina naših ličnih i poslovnih podataka povezana s internetom, kibernetička bezbednost je postala neophodna veština. Hakeri svakodnevno razvijaju nove tehnike kojima pokušavaju da dođu do osetljivih informacija korisnika.
Nedovoljna informisanost i nepažnja mogu da dovedu do ozbiljnih posledica, od krađe identiteta do finansijskih gubitaka. Srećom, već samim usvajanjem nekoliko ključnih bezbednosnih navika možete da smanjite rizik i zaštitite svoje digitalno okruženje, piše PC CHIP.
Ukratko, svakako pripazite na sledećih nekoliko stvari.
Hakeri često nude primamljive aplikacije koje zahtevaju isključivanje bezbednosnih funkcija poput antivirusa, firewalla ili sistema kao što su Windows UAC i Mac Gatekeeper. Ma koliko aplikacija delovala korisno, nikada nemojte da isključujete bezbednosne mehanizme jer tako rizikujete da instalirate keyloggere, trojance ili ransomware.
Jednokratne lozinke služe za potvrdu prijava, finansijskih transakcija i promena na nalozima. Hakeri se često predstavljaju kao službenici podrške tražeći vaš OTP. Zapamtite: jednokratna lozinka je namenjena isključivo vama i niko nema pravo da je zna – ni službenici kompanije, ni povezane usluge, ni prijatelji, pa čak ni policija.
Phishing napadi zasnivaju se na lažnim stranicama koje izgledaju legitimno. Uvek proverite URL adresu pre unosa podataka. Na primer, Google prijava trebalo bi da bude na "accounts.google.com" – bilo kakva odstupanja od tačne adrese su znak prevare. Menadžeri lozinki mogu da pomognu u prepoznavanju ovih napada.
Hakeri mogu da koriste taktike zastrašivanja predstavljajući se kao službenici kompanije ili državni zvaničnici. Vaše lozinke bi trebalo da budu poznate samo vama. Čak i službena lica mogu da traže pristup vašim nalozima isključivo pomoću odgovarajućeg sudskog naloga.
"Vaš računar je zaražen" i slične poruke u pregledaču su prevare. Veb-stranice ne mogu da skeniraju vaš sistem ili pristupe ličnim podacima. Ove poruke koriste taktiku zastrašivanja (scareware) kako bi vas naterale na preuzimanje zlonamernog softvera.
Zlonamerne skripte mogu da preuzimaju malware, onemoguće bezbednosne programe, kreiraju skrivene administratorske naloge ili šifruju datoteke za ransomware napade. Ako ne razumete šta skripta radi, možete je analizirati pomoću alata kao što su ChatGPT ili Gemini, pre izvršavanja.
Glas javnosti /U01S