- Što ste stariji, vreme vam protiče brže. Naravno da se protok vremena ne uzbrava, ali se percepcija protoka u našem mozgu neprekidno menja. U klasičnom eksperimentu iz davne 1996. psiholog Peter Mangan je tražio od 25 osoba između 19 i 24, kao i od 15 između 60 i 80, da procene period od 3 minuta brojanjem sekundi (izgovaranjem brojeva, za koje je trajanje izgovora otprilike sekunda) - objašnjava doktor Branimir Nestorović. - Mladi imali realnu procenu (3 minuta i 3 sekunde), dok je za starije proteklo 3 minuta i 40 sekundi. On je pretpostavio da je nivo dopamina u mozgu starijh niži od mlađih, a da je njegov nivo odgovoran za procenu trjanja nekog događaja.
Do sličnih rezultata su došli i drugi istraživači nakon 9 godina.
- Psiholozi Marc Whitman i Sandra Lenhoff su 2005. ispitivali 499 ljudi, između 15 i 94 godine o percepciji vremena – od “vrlo brzo” do “vrlo sporo”. Pokazalo se da kod kraćih intervala (nedelja, mesec), nema velikih razlika u proceni protoka vremena. Ali kada se radilo o dekadama, stariji su imalio utisak da vreme leti. Stariji od 40 su se sećali detinjstva kao perioda u kome je vreme proticalo veoma sporo, a sadašnji period im je bio veoma ubrzan - navodi dr Nestorović, a zatim daje još jedan primer.
- Mnogo kasnije, 2012. Adrian Bejan, profesor sa Duke Univerziteta je dao drugo objašnjenje, da se usporena obrada dobijenih slika u starijih razlog za ovu pojavu. Kako starimo, neuronske veze postaju kompleksnije, ali i neuroni sporije provode električne impulse.
Nauka za sada nema odgovor na pitanje zašto se to dešava, ali su eksperimenti dokazali da se dešava i da je tačno ono što mnogi stariji ljudi tvrde da im "vreme leti".
(Glas javnosti)