To je sve čega se sećam. Bilo bi neprijatno šetati pored te reke. Kao da živite u kamenom dobu“, opisao je vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar kako pamti lokaciju na kojoj je sagradio Beograd na vodi
Vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar izjavio je da su „migranti koji su prolazili i sedeli na zemlji“, od kojih su neki „ličili na kriminalce“ bili sve čega se seća da je video pre 11 godina na lokaciji na kojoj je sagradio Beograd na vodi.
On je u intervjuu za Insajder naveo da bi mu tada bilo neprijatno da šeta pored reke.
„Ako sam iz Beograd, a recimo imam gosta iz Albanije ili Italije, bilo bi neprijatno šetati pored te reke. Kao da živite u kamenom dobu. I sad hoću da pozovem svog italijanskog prijatelja i želim da šetam sa njim i kažem, znate vi ste u Italiji dobri ljudi, i mi smo u Srbiji takođe dobri ljudi. Znate, ne znam zašto ljudi nisu zainteresovani za napredak u životu”, rekao je Alabar.
Alabar je u intervjuu za Insajder naveo i da od države Srbije nije dobio ništa, iako mu je ustupila više od 300 hektara zemljišta bez nadoknade.
Ocenio je da je lokacija na kojoj je kasnije izgrađen Beograd na vodi bila „sramotna“, i da je niko nije želeo jer je izgledalo „loše, kao i stanje ekonomije zemlje u tom trenutku“.
Iako je Alabar oduševljen, projekat Beograd na vodi prate brojne kontroverze, optužbe za korupciju i netransparentnost od samog početka, a kritike su se intenzivirale 2024. i 2025. godine zbog planiranog proširenja projekta i novih zakonskih izmena.
Glavne tačke sporenja i navodne malverzacije uključuju između ostalog i tajne ugovore i poslovne tajne.
Osnovni ugovor o zajedničkom ulaganju sa kompanijom Igl Hils potpisan je 2015. godine, ali su ključni delovi, poput biznis plana, deceniju kasnije i dalje su klasifikovani kaoposlovna tajna. Iako zvaničnici tvrde da nema tajni, uvid u punu finansijsku analizu ulaganja države naspram partnera ostaje nedostupan javnosti.
U vezi sa Beogradom na vodi sklopljeni su i štetni bilateralni sporazumi, jer se projekat se realizuje na osnovu međudržavnog sporazuma između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što omogućava zaobilaženje domaćih zakona, prvenstveno onih o javnim nabavkama i konkurenciji. Agencija za borbu protiv korupcije ocenila je da takvi leks specijalis zakoni nose visok rizik od korupcije zbog prevelikih diskrecionih ovlašćenja vlasti.
Posebna kontroverza je i proširenje Beograda na vodi i na prostor Beogradskog sajma. Najnovije izmene plana predviđaju proširenje projekta sa 177 na345 hektara, što podrazumeva rušenje većeg dela kompleksa Beogradskog sajma. Strukovna udruženja arhitekata i građanski pokreti zahtevaju povlačenje ovih planova u 2025. godini, upozoravajući na degradaciju kulturnog nasleđa i ekološke standarde.
Svemu tome prethodio je slučaj rušenja u Savamali, a istraga o noćnom rušenju pod maskama u Hercegovačkoj ulici 2016. godine ostala je bez epiloga u pogledu nalogodavaca, što se i u 2025. godini ističe kao simbol nekažnjivosti i suspenzije pravne države zarad ovog projekta.
Državna revizorska institucija (DRI) u svojim izveštajima za 2024. godinu kontinuirano beleži nepravilnosti u javnim nabavkama na nivou Grada Beograda, što indirektno pogađa i infrastrukturne radove povezane sa projektom.
Glas javnosti/V08S