Slobodna Republika Verdis. Neki su možda čuli, a neki nisu, ali da, zaista postoji. I to između Srbije i Hrvatske, na deset kilometara od Apatina i isto toliko od Aljmaša, duž reke Dunav, na teritoriji koja ne pripada nijednoj od dve države. Na nekim mapama, posebno lokalnim, poznata je i kao Džep-3.
Parcela se pojavila zbog postojećeg graničnog spora između Hrvatske i Srbije. Na ovo područje nisu polagale pravo ni Hrvatska, ni Srbija, niti bilo koja druga država, što je zemljište ostavilo nepotraživanim.
Ova samoproglašena država je poput njene prethodnice – Slobodne Republike Liberland koja se takođe nalazi na „ničijoj teritoriji“ između Srbije i Hrvatske.
Yesterday, I was chased out of Verdisian waters by Croatian border police - a violation of international law as Croatia does not (or have the right to) claim Verdis. I’m now safely back in Serbia. pic.twitter.com/5CHB6xF6V8
Verdis i Liberland su komšije. Verdis je 2019. samoproglasio mladi Australijanac Danijel Džekson, a Liberland 2015. Čeh Vit Jedlička. Obe republike se suočavaju sa velikim problemom – ne mogu da pristupe svojoj teritoriji zbog hrvatskih policajaca.
Predstavnici Verdisa na čelu sa osnivačem, a sada i predsednikom Džeksonom, kontaktirali su redakciju Danasa kako bi nam predočili trenutno stanje – a to je način na koji prema njima postupa Granična policija Hrvatske.
Naime, u oktorbu 2023. godine, hrvatske vlasti su, kako tvrde iz Verdisa, prekršile međunarodno pravo i ušle na teritoriju ove republike.
Nekoliko doseljenika, uključujući predsednika Džeksona, pritvorila je hrvatska policija, i to, kako ukazuju za Danas, bez zakonskog osnova na području koje ne smatraju delom Hrvatske, jer Verdis ima pravo na svoju zemlju prema međunarodnom pravu.
Predsednik Džekson ističe da su ih prisilili da se ukrcaju na čamac, tvrdeći da nisu uhapšeni, ali im istovremeno braneći da bilo gde idu. Bacali su zastave Verdisa, prljali ih blatom.
Nothing better than waking up to this view! Taken in the Free Republic of Verdis. ???? pic.twitter.com/i21HQw253V
„Oduzeli su nam dokumenta i mobilne telefone i držali nas nekoliko sati u policijskoj stanici koja se nalazi u blizini mađarske granice. Potom su nas obavestili da moramo da napustimo Hrvatsku“, ukazuje Džekson.
Kako naglašava, hrvatska policija ignorisala je informacije iz katastarskih mapa, koje jasno ukazuju da se Verdis nalazi van teritorije Hrvatske.
Pored toga, navodi naš sagovornik, čuvar parka iz susednog područja Kopačkog rita izdao je kazne doseljenicima zbog spavanja u Verdisu, uprkos tome što zvanične karte Kopačkog rita i Hrvatske potvrđuju da se Verdis nalazi van granica hrvatske teritorije.
Kako nam objašnjava naš sagovornik, kontaktirali su brojne svetske organizacije i institucije u nadi da će im pomoći u pristupu svojoj teritoriji.
„Neke nevladine organizacije žele da nam pomognu, ali se plaše reakcije hrvatske vlasti. Što se tiče međunarodnih organizacija, uglavnom sarađujemo sa predstavnicima mladih. Takođe, organizovali smo i protest u Londonu“, ukazuje Džekson.
Iako se ideološki razlikuju, predstavnici Verdisa sarađuju i sa Liberlandom kako bi pronašli legelan način da dođu na svoje teritorije.
Redakcija Danasa kontaktirala Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske s pitanjima da li su tačni navodi predstavnika Verdisa, ali nažalost do objavljivanja ovog teksta nismo odbili odgovor.
Zanimljivo je da ih srpske vlasti za sada ne diraju, odnosno da nisu imali problema sa graničarima Srbije.
Na pitanje Danasa da li će jednog dana Verdis biti priznat kao nezavisna suverena država od strane ostatka međunarodne zajednice, predsednik Džekson samouvereno ogovara: „Apsolutno“.
Zanimljivosti o Verdisu
Zvaični jezici u Slobodnoj Republici Verdis su engleski, hrvatski i srpski, a zemlja trenutno funkcioniše pod privremenom vladom dok se razvija.
Vlasti Verdisa dobili su čak 15.000 zahteva za državljanstvo, a prihvatili su 4.00. Imaju svoj pasoš i ličnu kartu.
Verdis teži da bude ekološki održiva zemlja, obuhvatajući širok spektar inicijativa i ciljeva usmerenih na minimiziranje svog ekološkog otiska, uz promociju odgovornih i održivih praksi.
Svako u Verdisu ima glas, slobodan od vladine represije. Zakoni su napisani da bi zaštitili građane i njihova osnovna ljudska prava. U Verdisu se svi smatraju jednakima bez obzira na veroispovest, nacionalnost, etničku pripadnost itd.
Verdis radi na negovanju pomirenja između etničkih grupa sa ciljem da zaleči istorijske podele i promoviše inkluzivno društvo.
Zastava Verdisa podeća na argentinsku – plava, bela, plava. Predsednik Džekson objašnjava da plava boja na vrhu zastave predstavlja nebo, bela je miran i moderan horizont, a palav na dnu predstavlja čist Dunav.
Verdis ima i svoj grb. Šahovska polja predstavljaju hrvatsku kulturu, oklop srpsku, talasaste linije predstavljaju Dunav, drveće snagu i mir, a bela roda nacionalnu pticu.
„Svakog dana, zemlja postiže značajan napredak u razvoju. To se kreće od napretka u radu na priznavanju od strane zemalja članica UN i većeg uključivanja u međunarodnu zajednicu, do pružanja humanitarne pomoći i razvoja na samom terenu“, navode iz Verdisa.