Ovaj svetitelj bio je knez Duklje (današnje Crne Gore) u 10. veku, poznat po svojoj mudroj vladavini, velikoj pobožnosti i hrabrosti.
Sveti Jovan Vladimir posebno se poštuje kao mučenik, jer je stradao zbog vere i odanosti hrišćanskim vrednostima. Legenda kaže da ga je bugarski car Vladislav, čiji je rođak bio, pozvao na pregovore pod lažnim izgovorom i potom ga pogubio 1016. godine. Jovan Vladimir pogubljen je mačem, a predanje navodi da je svoje telo sam nosio do mesta sahrane, držeći glavu u rukama – motiv koji je postao njegov glavni ikonografski simbol.
Njegove mošti dugo su bile čuvane u manastiru Prečista Krajinska kod Skadra, a kasnije su prenesene u Elbasan (današnja Albanija), gde se i danas nalazi krst Svetog Jovana Vladimira – jedan od najznačajnijih hrišćanskih relikvija na Balkanu.
Veruje se da Sveti Jovan Vladimir pomaže onima koji su nepravedno optuženi i koji trpe nepravdu, pa mu se mnogi mole za utehu, pravdu i zaštitu. Njegov kult posebno je jak među vernicima u Crnoj Gori, Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji.
U hramovima širom regiona danas se služe liturgije, a vernici se okupljaju da se pomole ovom svetitelju i prisete njegovog života i žrtve.
Sveti Jovan Vladimir ostaje trajni simbol pravde, vere i mučeničke snage u pravoslavnoj tradiciji.
Glas Javnosti
19 min