Iza velikih reklamnih panoa, visine oko četiri metra, projekat Beograd na vodi širi se ka prostoru beogradskog Sajma. Planovi o njegovom širenju sve do Banovog brda i Ade Ciganlije postoje već dugo, a sada se radovi praktično pomeraju ispod mosta Gazela prema Sajmu. Međutim, istraživanje BIRN-a pokazuje da se na tim parcelama izvodi gradnja bez građevinskih i upotrebnih dozvola.
Radi se o tri objekta:
hotel koji je već podignut do dva sprata,
pijaca, gde su urađeni samo iskopi i postavljeni šipovi,
vatrogasna stanica MUP-a, koja već radi više od godinu dana, ali bez upotrebne dozvole.
Sve tri parcele su u vlasništvu Republike Srbije, dok kompanija Beograd na vodi ima pravo zakupa na zemljištu gde niču hotel i pijaca. Na pitanja novinara o legalnosti ovih radova nisu odgovorili ni investitor, ni gradske i republičke inspekcije, ni MUP.
Hotel se gradi pored Gazele, iako u javnoj evidenciji APR-a nema građevinske dozvole, niti je investitor uopšte podneo zahtev za njeno izdavanje. Na samoj lokaciji ne postoji ni obavezna građevinska tabla. Radovi su počeli čak i pre nego što su izdate lokacijske dozvole u junu 2024. godine. Plan je da hotel ima 10 spratova i površinu od oko 18.000 m², ali prema zakonu, radovi nisu smeli da počnu dok se ne pribavi građevinska dozvola. Za gradnju bez dozvole predviđena je kazna zatvora od šest meseci do pet godina za odgovorno lice.
I pijaca se gradi bez građevinske dozvole. Prema planu, objekat bi trebalo da ima šest spratova i površinu od oko 17.600 m². Iako se naziva pijacom, ona bi u praksi imala svega 48 tezgi i 29 lokala, dok bi većinu prostora zauzimali garaže i poslovni prostori. Radovi su stali na fazi šipova i iskopavanja.
Vatrogasna stanica površine oko 500 m² otvorena je u maju 2024. godine, u prisustvu ministara i gradskih funkcionera, ali bez upotrebne dozvole i bez ucrtavanja u katastar. Po zakonu, objekat ne bi smeo da se koristi dok ne dobije ovu dozvolu, a u suprotnom građevinski inspektor mora da izrekne zabranu korišćenja. Ipak, stanica normalno funkcioniše i prima posete, čak i dece.
Po zakonu, inspektori su dužni da za svaku gradnju bez dozvole podnesu krivičnu prijavu i obustave radove, ali u ovom slučaju to nije učinjeno. Tužilaštvo je potvrdilo da nijedna prijava nije podneta. Zakon predviđa i kaznu od 300.000 dinara za vlasnika parcele, što bi bila sama država, jer je ona formalni vlasnik zemljišta.
Dodatno, kako nema građevinske dozvole, lokalna samouprava nije mogla da naplati ni doprinos za uređivanje zemljišta, što znači da budžet Beograda ostaje bez značajnog prihoda.
Uprkos jasnim zakonskim obavezama, čitava gradnja u ovom delu Beograda na vodi odvija se bez potrebnih dozvola, bez reagovanja inspekcija i institucija, dok javnost na pitanja i dalje ne dobija nikakve odgovore.
Glas javnosti/BIRN