„Među projektima su, između ostalog, deset škola, šest vrtića, tri zdravstvene ustanove, pet zgrada opština, centri za kulturu, sportski i turistički objekti, kao i jedan muzej.
Energetskom sanacijom će lokalne samouprave, uz podršku države, u javnim objektima koje koriste različite kategorije građana, smanjiti račune za električnu energiju i poboljšati uslove za korisnike i zaposlene“, rekla je Vlahović.
Dodala je da sve mere koje su opštine mogle da kandiduju u okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave – od zamene prozora i vrata, postavljanje izolacije, zamene kotlova, do ugradnje toplotnih pumpi, solarnih panela, solarnih kolektora, modernizacije javnog osvetljenja – imaju isti osnovni cilj, da doprinesu racionalnijoj potrošnji energije.
„U zavisnosti od primenjenih mera, svaki projekat doprineće uštedama energije od 20 do 50 odsto, smanjujući tako troškove grejanja zimi i hlađenja leti, uz manje štetnog uticaja na životnu sredinu“, rekla je Vlahović i navela da je kroz javni poziv finansirana ugradnja solarne elektrane smage 25 kilovata u sportskom centru „Mionica“.
Energetska efikasnost, kako je istakla, tiče se svakog domaćinstva, svake ustanove, malog ili velikog preduzeća, opštine, pa i cele države, jer svi zajedno učestvuju u ostvarivanju nacionalnih energetskih i klimatskih ciljeva.
Maksimalan iznos sredstava koji dodeljuje Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti na javnom pozivu po projektu iznosi 30 miliona dinara, a maksimalno 70 odsto iznosa ukupne vrednosti projekta. Najmanje razvijene jedinice lokalne samouprave imale su mogućnost da dobiju 100 odsto sredstava, a maksimalno 30 miliona dinara.
Na prethodnih 11 javnih poziva energetski je sanirano 238 objekata i uloženo blizu pet milijardi dinara. Rezultat toga su godišnje uštede električne energije od oko 44 miliona kilovat-časa i smanjenje emisija ugljen-dioksida za oko 20 tona godišnje.
Glas javnosti /B04S