U Mladenovcu je 6. maja zabeležen neverovatan događaj. Tokom nevremena vetar je sa zgrade oduvao krov koji se sručio na parking. Srećom, nevreme je oteralo ljude sa ulice, pa niko nije stradao, ali je skoro potpuno uništen automobil koji je bio uredno parkiran ispred zgrade. Pitanje je koliko je krov odleteo zbog nevremena, a koliko zbog mogućeg javašluka.
Ipak, ono što je izvesno jeste da je jednom vozaču pričinjena velika materijalna šteta. Advokatica Ljiljana Borović objašnjava šta bi trebalo da građani urade ukoliko im je pričinjena šteta.
„Ukoliko nastane šteta na nekom vozilu, usled pada dela krova, nadstrešnice ili drveta, najbolje je ako vlasnik ima kasko osiguranje. Ukoliko nema, može da tuži prvo vlasnika zgrade i Republiku Srbiju, komunalno preduzeće i lokalnu samoupravu. Prvo se uputi pretnja tužbom i na to nadležni obično reaguju i isplaćuju štetu. Naravno, kao i u svakom slučaju, kada je vozilo u pitanju, potrebno je pribaviti potrebnu dokumentaciju – obaviti uviđaj. Ukoliko je nastala neka povreda ili nešto još gore, potrebno je pribaviti povrednu listu. Kasnije lokalna samouprava ili Republika Srbija može da refundira sredstva od onoga ko je direktno odgovoran za nastalu štetu“, kaže advokat Ljiljana Borović.
Sa druge strane, agentkinja osiguravajuće kuće V. U. za Nova.rs govori o slučaju koji se desio u Mladenovcu.
„Tačno se zna šta je olujni vetar, to je kada je zabeležena brzina od 17,2 do 65 metara u sekundi. Čini mi se da je u Mladenovcu krov pao sa novoizgrađenog objekta i upravo takve građevine pričinjavaju sada najviše problema. Često se ne poštuju propisi niti zakoni, pa ni prilikom izgradnje. Novi investitori, sa kapitalom sumnjivog porekla ne grade po standardima i zato se sve češće dešavaju i ovakve stvari. Ne tvrdim da je to slučaj i sa zgradom u Mladenovcu, ali po snimcima bi se reklo da je novogradnja. U konkretnom slučaju trebalo bi ispitati da li su radovi urađeni kvalitetno, da li su ispoštovani svi propisi, od kakvog materijala je krov napravljen, pod kakvim nagibom. Ukoliko se ispostavi da je investitor kriv, on bi trebalo da snosi troškove“, objašnjava V. U, sagovornica portala Nova.rs.
Po pravilu, oštećeni treba da se obrati organima lokalne samouprave koji su dužni da nadoknade štetu. Naravno, pre toga, mora pozvati i policiju koja će sačiniti uviđaj o događaju.
„Osim materijalne štete postoji i opasnost od povređivanja i gubitka života i to je najopasnije. U slučaju kada dođe do oštećenja stvari, najčešće parkiranih automobila, vlasnik prvo treba da se obrati organima lokalne samouprave, a potom i komunalnim preduzećima. Svaka skupština opštine i lokalna samouprava mora da zaključi sa osiguravajućom kućom ugovor o osiguranju od odgovornosti i nadoknadi štete učinjene trećim licima. Ugovori se razlikuju od opštine do opštine. Svaka opština i svako komunalno preduzeće bi trebalo da ima tu vrstu osiguranja. Ljudi nakon što pretrpe štetu treba da obrate lokalnoj samoupravi za nadoknadu štete, koju zapravo plati osiguranje koje kasnije regresira taj iznos“, objašnjava agent osiguranja.
Ljudi imaju pravo na odštetu jer je reč o javnoj površini i oni nisu ničim doprineli da do štete dođe. U suštini, najbolji i najbrži put da vlasnici dobiju odštetu je ukoliko su kasko osigurani, ali je to retkost, smatra naša sagovornica.
„Štetu isplaćuje osiguravajuća kuća koja kasnije taj novac regresira. Ali, kasko je osiguranje na dobrovoljnoj bazi i uglavnom ga kupuju vlasnici novih i skupocenijih vozila. Problem je i što kod nas sudski postupci umeju dugo da traju, pa se velika većina završava vansudskim poravnanjem, jer sudski postupci traju dugo što dovodi i do rasta sudskih troškova“, objašnjava agent osiguranja.
Glas Javnosti/ N07S
8 min
12 min