„Rashodi, uključujući sve ‘besplatne’ programe, rastu brže od prihoda, pa će razliku morati da pokriju novi krediti. Sa 100 odsto sigurnošću mogu da tvrdim da Beograd nema dovoljno sopstvenih prihoda da finansira postojeće programe“, rekao je Nikola Radin, izvršni direktor Beograda u pokretu i ovlašćeni interni revizor.
On je istakao da analiza obaveza i dugovanja pokazuje da će zaduženje od najmanje 15 milijardi dinara biti neminovno, a verovatno i veće, i da će se to videti kada bude predstavljen budžet grada za 2026. godinu. Inače, prethodno je najavljeno da će prihodi Beograda u narednoj godini porasti za oko 1,1 milijardu dinara zbog podizanja poreza na imovinu za pet do 5,45 odsto.
Da podsetimo, krajem ovog oktobra gradska skupština je usvojila rebalans budžeta kojim je budžet Grada Beograda povećan za 1,4 milijarde dinara, te će iznositi ukupno 206,5 milijardi.
Malo pre toga Centar za lokalnu samoupravu (CLS) saopštio je da se u najnovijem rebalansu beogradskog budžeta planira budžetski deficit od 10,8 milijardi dinara i fiskalni deficit od 11,2 milijarde, što će biti pokriveno zaduživanjima i rasprodajom imovine.
CLS je upozorio da će se dugovi javnih preduzeća pokrivati iz zaduživanja i da će se „iznosi koji se troše netransparentno još povećati“. Najveći izdaci budžeta su plaćanja prevoznicima u iznosu od čak 46 milijardi dinara, rashodi za zaposlene od 26,2 milijarde, kao i finansiranje predškolskog obrazovanja u visini od 34 milijarde dinara.
„Najnoviji rebalans potvrđuje već uočene trendove u poslednje tri godine: porast zaduživanja, uglavnom od domaćih privatnih banaka; porast rashoda za javni prevoz i birokratiju, kao i sve manji udeo investicija i kapitalnih projekta u budžetu“, ocenio je CLS.
Glas javnosti /B07S
37 min