Deloitte-ovo 14. izdanje godišnjeg istraživanja o generaciji Z i milenijalcima, obuhvata odgovore više od 23.000 ispitanika iz 44 zemlje. Prema projekcijama, do 2030. godine ove generacije činiće 74% svetske radne snage.
Istraživanje pokazuje da su im prioriteti novac, smisao i balans između poslovnog i privatnog života, dok sticanje tehničkih i „mekih“ veština smatraju ključnim za uspeh u budućem poslovnom okruženju.
Razvoj karijere bez adekvatne podrške od strane lidera
Iako su ambiciozni, mnogi pripadnici generacije Z ne žele da postanu rukovodioci. Umesto toga, važne su im mogućnosti za učenje, ravnoteža između posla i privatnog života, i napredak.
Rukovodeće pozicije nisu prioritet:Samo 6% pripadnika generacije Z vidi sebe u rukovodstvu kao glavni cilj. Ipak, mnogi biraju poslodavce upravo zbog mogućnosti za učenje.
Žele više podrške od rukovodilaca:Oko polovine kaže da bi želeli da ih rukovodioci uče i mentorišu, ali to zaista iskusi samo trećina.
Sumnje u obrazovanje:Oko četvrtina ispitanika sumnja da fakultetsko obrazovanje pruža relevantne veštine i iskustvo za tržište rada.
GenAI i budućnost rada
Upotrebagenerativne veštačke inteligencijebrzo raste i pomaže mladima da poboljšaju kvalitet rada – ali izaziva i zabrinutost.
Sve više koriste GenAI:Velika većina očekuje da će GenAI promeniti njihov posao u narednih godinu dana. Više od polovine već sada koristi veštačku inteligenciju u svakodnevnom radu.
Pomešana osećanja:Iako mnogi navode poboljšanje u kvalitetu rada i balansu, preko 60% se brine da bi AI mogao da eliminiše radna mesta, pa traže poslove koji su “otporni na AI”.
„Meke“ veštine su ključne:Više od 80% ispitanika smatra da su veštine poput empatije, komunikacije i liderstva važnije za napredovanje u karijeri nego tehničke veštine.
U potrazi za novcem, smislom i ravnotežom između poslovnog i privatnog života
Kada biraju poslove i razmišljaju o karijeri, mladi navode tri ključna faktora:finansijsku sigurnost, svrhu i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Finansijska nesigurnost raste:Skoro polovina pripadnika generacije Z (48%) i milenijalaca (46%) kaže da se ne oseća finansijski sigurno – što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu. Bez finansijske sigurnosti, ređe doživljavaju posao kao smislen i imaju lošije mentalno zdravlje.
Svrha utiče na zadovoljstvo poslom:Oko 9 od 10 ispitanika kaže da im je osećaj svrhe važan za zadovoljstvo na poslu. Za neke to znači pozitivan uticaj na društvo, a za druge mogućnost da zarade, imaju slobodno vreme ili razviju veštine koje im pomažu van posla.
Dobro mentalno zdravlje pomaže u održavanju osećaj svrhe:Među onima koji prijavljuju dobro mentalno zdravlje, 67% generacije Z i 72% milenijalaca kaže da njihov posao ima smisla. Kod onih sa lošim mentalnim zdravljem, taj procenat je znatno niži (44% i 46%).