Ako je dijaspora, a 500.000 Albanaca sa sve decom i maloletnim tinejdžerima koji nemaju pravo glasa stiglo je, prema zvaničnim podaci tzv. kosovskog MUP-a uoči katoličkog Božića na Kosovo i Metohiju, odlučila ishod izbora u lažnoj državi, koliko će Albanaca ostati na "Kosovu" kada se gosti za koji dan vrate u Zapadnu Evropu, odnosno, koliko ih zaista tu danas živi?
Sami Albanci vole okrugle cifre pa su decenijama unazad tvrdili kako ih je na "Kosovu" ni manje ni više nego dva miliona, čak je na popisu 2011. prvom kome su se posle decenija u SFRJ odazvali, na "Kosovu" popisano neverovatnih 1.739.825 stanovnika, od toga 1.616.869 Albanca.
Istina, na tom popisu, popisivači su u knjige uneli i Albance koji žive na "Kosovu", ali i one koji ne žive, odnosno, popisivali su kako su im glave albanskih porodica u Prizrenu ili Đakovici ili okolnim selima diktirali. Tako su se među stanovnicima Kosova našli i oni Albanci koji ne do godinu, kako nalaže zakon da bi mogli biti popisani, nego godinama žive po Zapadnoj Evropi.
Prošle godine na "Kosovu" je popisano 1.602.515 stanovinika, što je albanskim analitičarima, novinarima i političarima opet dalo materijala za okruglu brojku – "Ako nas na Kosovu nema dva, ima nas više od milion i po".
Međutim, surova statistika, i to ako se u obzir uzmu samo podaci poslednjih parlamentarnih ili lokalnih izbora održanih pre koji dan, odnosno pre dva meseca, govori drugačije. Na "Kosovu" nema ni dva, ni milion i po, nema ni milion Albanaca!
Od 2.078.000 upisanih u birački spisak tzv. Kosova, a otkuda ih toliko, to Bog sveti zna i niko drugi, od toga 1.999.000 na samom Kosovu, u nedelju glasalo je 44,56 posto, što će reći da je na birališta izašlo oko 890.000 ljudi. Ovde valja imati u vidu da je među ovim biračima i više od 40.000 srpskih birača, određeni broj Bošnjaka, Roma, Aškalija...
Od ovog broja treba odbiti broj onih koji su uoči katoličkog Božića stigli iz Zapadne Evrope, dakle gastarbajtera a kojih je, kako je to registrovano na policijskim terminalima, bilo više od 500.000. Među njima trebalo bi da su barem dve trećine oni koji imaju pravo glasa, dakle samo iz dijaspore, od navedenih 850.000 glasača na biralištima je bilo blizu 300.000 ljudi.
(Do podatka o dve trećine onih koji imaju pravo glasa došlo smo upoređivanjem broja popisanih i broja mladih do 18 godina na poslednjem popisu na "Kosovu". Prema tim podacima, na "Kosovu" je popisano 1,6 miliona ljudi, od toga su 91,6 posto Albanci a među njima je bilo nešto više od pola miliona mlađih od 18 godina, dakle, dve trećine su stariji od 18 sa pravom glasa. Ovo je u ovom slučaju jedini način koji se mogao primeniti, drugih relevatnih podataka za upoređivanje nema.)
Da li su glasali svi koji su iz dijaspore uoči praznika stigli na KiM, verovatno nisu, ali, najveći deo jeste, jer, Kurti je pozvao i oni su se odazvali a to su rezultati izbora i pokazali. Neki portali sa "Kosova" tvrde međutim da je u nedelju na birališta izašlo samo oko 135.000 ljudi koji su iz dijaspore došli da glasaju.
Kada se od 850.000 odbije procenjeni broj albanskih birača iz dijaspore, odbije broj srpskih i bošnjačkih birača, ispada da je broj Albanaca koji su sa KiM, odnosno koji na Kosmetu žive, i koji su glasali u nedelju jedva preko 500.000.
Ovde u obzir treba uzeti i činjenicu da su se i Aljbin Kurti i opozicija u nedelju svojski potrudili pa su na birališta, u kolonama izveli sve što je moglo da glasa, verovatno sve do poslednjeg glasača. Ove cifre potvrđuju i sami rezultati izbora na kojima je Kurti katastrofalno porazio opoziciju, osvojio osam procenata više nego u februaru ove godine kada na glasanju nije bilo dijaspore, pa se analitičari i političari na Kosovu listom slažu da je na izborima odlučivala dijaspora, a ne građani "Kosova".
U prilog ovim brojkama ide i podatak iz drugog kruga lokalnih izbora na KiM, s početka novembra kada je na birališta izašlo jedva preko 30 posto upisanih.
Koliko će onda Albanaca ostati "na spavanju" u lažnoj državi kada dijaspora za koji dan krene nazad u Švajcarsku, Nemačku, Francusku i Holandiju?
Gore pomenutih nešto više od 500.000 punoletnih Albanaca koji zaista žive na KiM i koji su glasali u nedelju su nesporni i ovoj cifri treba dodati i one koji nisu glasali, ali taj broj nije veliki, kao i broj mlađih od 18 koji nemaju pravo glasa a njih je prema poslednjem popisu nešto više od pola miliona. Međutim, ni ovde stvarni nisu čiste pa je veliko pitanje koliko je od tih pola miliona mladih ostalo na "Kosovu" a koliko ih se poslednjih godina iselilo pa su uoči katoličkog Božića 2025. iz dijaspore stigli na "Kosovo".
Još 2022. godine procena tzv. kosovske policije pod upravom Kurtijevog ministra Dželjalja Svečlje bila je da 950.000 Albanaca živi u inostranstvu, a veštačka inteligencija veli da se za poslednjih desetak godina 220.000 Kosovara, uglavnom Albanaca, iselilo sa "Kosova", od toga samo u periodu od 2018. do 2022, citira AI podatke tzv. kosovskog MUP-a, sa "Kosova" je otišlo 156.080 Albanaca.
Politički analitičar iz Prištine Demiš Šaša 2022. godine objavio je procenu prema kojoj je u periodu od deset godina, od 2008. do 2018. sa KiM u zemlje Evropske unije emigriralo oko 300.000 ljudi.
Kada se sve ove cifre uporede, ispada da je albanska priča o dva, ili milion i po ili čak o milion Albanaca na Kosovu tek puki san i da su pre u pravu oni koji misle da je na Kosmetu trenutno jedva, i to jedva, 800.000 Albanaca.
Kako su kosovski Albanci doživeli ovakav demografski pad, pitanje je za sebe.
Ne tako davno, profesor dr Hivzi Islami, koji je kasnije dogurao do predsednika tzv. kosovske akademije nauka, a čiju procenu u jednom tekstu citira Dušan Proroković, proricao je da će na "Kosovu" 2011. živeti 2,89 miliona stanovnika a 2021. neverovantih 3,36 miliona, od toga više od 90 posto Albanaca.
Njegova stopa rasta temeljila se na podatku da su albanske žene posle Drugog svetskog rata rađale u proseku sedmoro dece, ali Islami ni u snu nije mogao pretpostaviti da će ta brojka 2003. – 2004. pasti na samo troje, a 2015. na dvoje dece u proseku.
Tako je procena bila da je na Kosovu i Metohiji 1987. godine rođeno 56.000 dece dok je 2022. rođeno tek 31.420 beba, od toga 7.788 u inistranstvu pa su ta deca tek naknadno upisana u matične knjige na tzv. Kosovu.
Sa druge strane, prema podacima Agencije za statistiku "Kosova", iz godine u godinu opada i stopa prirodnog priraštaja u pokrajini. Tako je 2016. na "Kosovu" bilo samo 14.170 više rođenih nego umrlih, ova brojka u 2017. je – 13.732, u 2018. – 12.770, a u 2019. – 11.238, 2024. – 10.888.
Još neki podaci ne uklapaju se u albanske snove o dva miliona ili milion i po Albanaca na "Kosovu".
Recimo procena američkog almanaha CIA World Factbook iz 2016. godine prema kojoj je te godine na KiM bilo 1,9 miliona stanovnika i samo 562.000 registrovanih korisnika mobilne telefonije. Ispada da je "Kosovo" te godine imalo samo 31 mobilni telefon na 100 stanovnika, čak manje od Somalije u kojoj je te godine bilo 46 mobilnih na 100 stanovnika. O balkanskim prosecima da i ne govorimo. U Bosni i Hercegovini 2016. godine bilo je 97 mobilnih na 100 stanovnika, u Hrvatskoj 105, Crnoj Gori 166, Srbiji 130, Makedoniji u kojoj živi veliki broj Albanaca – 99!
Uz ovo, u pomenutom CIA almanahu objavljen je i podatak da je te godine na tzv. Kosovu na 1,9 miliona stanovnika bilo 500.000 radno sposobnih ljudi! Kako, nije objašnjeno, kada je te iste godine procena za Srbiju bila da ima tri miliona radno sposobnih od sedam miliona, Severna Makedonija milion od 2,1 miliona stanovnika, Albanija 1,2 od 3 miliona, a Crna Gora 270.000 od 650.000 stanovnika.
Glas javnosti /R02S